AKTUELNO

Da li ste se možda nekada zapitali otkud ovaj naziv?

Zanimljivo je da u sred Beograda postoji veoma poznata zgrada pod nazivom – Palata Albanija.

Da li ste se možda nekada zapitali otkud ovaj naziv? Odgovor ćemo potražiti u istoriji Beograda.

Godine 1860. gvožđarski trgovac Krsta M. Tomanović (1829—1889) izgradio je u kuću u kojoj će kasnije prvi zakupac Rista Siljanović napraviti kafanu. Ovo je lako potkrepljivo dokumentom pod nazivom Uverenje ”na mesno kafansko pravo” izdato 24. februara 1865. godine pod brojem 1195 koje je potpisalo tadašnje nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i to u vreme mandata ministra Nikole Hristića.

Ova kafana je za veoma kratko vreme postala jedna od najpoznatijih kafana u Beogradu. Bila je mesto sastanka mnogih poznatih i nepoznatih, bitnih i običnih ljudi, svih.

View this post on Instagram

"Палата „Албанија“ је први облакодер у Београду. Налази се у средишту града, на углу Коларчеве и Кнез Михаилове улице. Изграђена је на основу конкурсног пројекта Бранка Бона и Милана Гракалића, из 1938. године. Објекат је завршен 1939. године по пројектима Миладина Прљевића и конструктора инж. Ђорђа Лазаревића. Дуго је била највиша зграда, доминирајући објекат модерне архитектуре на гребену Београда и висински регулатор просторне композиције дуж читавог потеза Теразије–Славија. Палата „Албанија“ има 13 надземних и четири подземна спрата, висока је 53 m и укупне је површине 8.000 m2. У време изградње био је други по висини небодер југоисточне Европе, Балкана и Краљевине Југославије (највиши је био Неботичник, изграђен 1933. висине 70 м)." #srpskivitez #vitezodsrbije🇷🇸🇷🇸🇷🇸 #vitezodsrbije #palataalbanija

A post shared by 🇷🇸СРПСКИ ВИТЕЗ🇷🇸 (@vitez____od____srbije) on

Može se reći da je kafana “Albanija” postala tadašnji simbol Beograda. A kako su Srbi poznati kao ljudi koji vole lep provod i kako istorija kafana u Srbiji, a posebno u Beogradu veoma duga, uopšte i ne čudi ovaj podatak. Napominje se često u izvotima da je kafana imala svoj duh i da je imala neke veoma zanimljive detalje, ali je pod bio blatnjav, i da je vremenom propala.

Tako je davne 1929. godine čuveni Branislav Nušić zapisao o kafani Albaniji da ona predstavlja stari duh Beograda.

View this post on Instagram

"Кафана „Албанија“ је било место окупљања многих познатих Београђана друге половине 19. века и прве половине 20. века. Налазила се на углу Кнез Михаилове и Коларчеве улице, а угаона фасада гледала је право на Теразије. Кућу у којој се она налазила преко пола века, изградио је 1860. године - Крста М. Томановић (1829—1889), гвожђарски велетрговац, (в. Перуничић, др Бранко "Управа Вароши Београда 1820-1912", Музеј града Београда, 1970, стр. 442 и 488/40), док је први закупац био Риста Сиљановић, о чему сведочи Уверење ”на месно кафанско право” издато 24. фебруара 1865. године под бројем 1195 од стране тадашњег надлежног министарства унутрашњих послова, (за време мандата министра Николе Христића). Иако је стара "Албанија" била ниска, оронула зграда, са тесним прозорчићима и ниским капиџицима и дућанчићима, да човек теменом удари у надвратницу, на њој се ипак уочавају јасни класицистички декоративни елементи. Уз „Малу Касину” која се налазила тик уз њу, у Коларчевој улици бр. 12, била је то, једна од оних кафана из најстаријих дана Београда. Из ње се ширио мирис ракије и ћевапчића.[2] Испред кафане је стајао гвоздени стуб са часовником на три стране. То је био чувени "Сат", важан део Теразија и место где су се заказивали састанци, било пословни, било састанци младих парова." Кафана је, заједно са сатом који се налазио испред ње, и који је био познато место састанка, срушена 17. октобра 1936. године, да би се направило места за палату „Албанија“, која своје име дугује управо кафани. Многи Београђани су били против рушења таквог споменика. Ипак, када се претходног августа у кафани догодио мањи пожар, пролазници су навијали за пожар." #srpskivitez #vitezodsrbije #vitezodsrbije🇷🇸🇷🇸🇷🇸 #kafanaalbanija #palataalbanija

A post shared by 🇷🇸СРПСКИ ВИТЕЗ🇷🇸 (@vitez____od____srbije) on

- Počev od terazijskog čvora, desnom ulicom koja spaja Terazije i Pozorišni trg (Kolarčeva ulica), nastaje niz kafana, od kojih su mnoge već ranije izumrle. Jedino, na vrhu te ulice, postoji i danas, kao trag staroga Beograda, i postojaće, kako izgleda vekovima, kafana „Albanija“, ruglo Beograda, ali eldorado svih zakupaca te kafane. Ne postoji kafana sa manje režije, a više prometa; niti postoji kafana koju posećuje tako raznolika i tako mešovita publika – rekao je davne 1929. godine Nušić.

Ali, otkud ime – Albanija?

Postoji nekoliko priča u javnosti kako je nastalo ime kafane Albanija. Jedna priča govori da je ime Albanija nastalo u znak zahvalnosti što je Albanija propustiila srpsku vojsku dok se povlačila preko Albanije, kako bi stigli na Solunski front. Većina znalaca je saglasna da ova priča najverovatnije nema utemeljenje u realnosti. Ako znamo da je Krsta Tomanović kafanu izgradio još 1860.godine onda je ovakva pretpostavka netačna, posebno što postoje podaci da je mnogo godina pre Velikog (Prvog) svetskog rata postojao natpis sa imenom “Kafana kod Albanije”, a pored nje i dve manje kafanice – mehane pod nazivom “Mala Albanija” i “Albanez”.

A onda priča postaje još neverovatnija. U to vreme je u kafani “Albanez” gostioničar pod imenom Mihajlo Kostić potpisivao račune sa "kod Albaneza Skenderbega". Verovatno je zbog poslovnih uspeha i boljeg posla ovo uradio i tako potpisivao račune. Onda je preuzeo kafanu “Kod Albanije” i na kraju je promenio ime kafane u naziv - “Albanija”.

View this post on Instagram

Godina 1939. - rušenje kafane Albanija "Preterivalo se kad se pisalo da je "Albanija" ruglo Beograda. Ja bih mogao da se kladim da bi "Albanija" preživela i mene i još mlađe Beograđane. Ne bi se ona sama srušila ni za sto godina. Istina, ona bi mogla da izliferuje jedno dva miliona buba švaba i jedno pet miliona stenica. Ali, šta ćemo. Mi je volimo kao nekog svog. Eto, sećam se, ona kasa iza vrata, pre 6 godina bila je u onom ćošku tamo. Ja sam je svojim rukama, ja i Marko nosač, preneli i postavili na ovo mesto", ispričao je gospodin Bešević, stolar, uoči rušenja kafane. Marko se odmah nadovezuje: "A poznajete li vi Peru petla? Nikad nije hteo sa zemlje da kljuca ništa. Uvek smo ga iz šake hranili". Juvelir Laza Radosavljević, čija radnja beše odmah pored "Albanije" i sama čekala rušenje morao je da kaže šta mu je na srcu: "Nikolaj Velimirović je rekao – ‘Zidate bele kule, a na srcu vam crno kamenje’. I tačno je rekao. Šta ima beogradska raja od tih palata koje se dižu? Ništa, dabome, ništa." Urednik časopisa "Gedža" Žika Štikla tragično je doživeo odluku da se kafana sruši: "Gospodo, kada se prvi pijuk zarije u ove drage nam zidove, ja predlažem da se razlegnu Terazijama tragični zvuci Betovenovog posmrtnog marša." Koji trenutak pre nego što će vatrogasci početi da ruše, čuveni boem Raka Vulović prihvatio se uloge sveštenika i počeo da pričešćuje sve prisutne u kafani. Mesto nafore, davao im je perece sa gutljajem crnog vina, a zatim pročitao govor. "Dragi Albanci, posle teške borbe i uz sve napore da spasim svoju tešku bolesnicu "Albaniju" nisam imao uspeha i ona je morala da izdahne. Neka joj je slava. Bog da joj dušu oprosti. Ona je mrtva i kroz jedan sat već biće sahranjena, ali njene uspomene ostaćedu među nama. Dragi Albanezi. U "Albaniji" su se sastajali uvek oni ljudi koji su tražili posla, a molili Boga da ga nikad ne nađu, a pred njom su se sastajali oni koji su govorili: ‘Jesi li me, dušo, dugo čekala na ovome tradicionalnome mestu?’ A ona mu je odgovarala: ‘Nisam srce’. I uhvatiše se pod ruku i pođoše ka Kalemegdanu. I zato, draga "Albanijo" neka ti je laka crna zemlja, slava i hvala. Ostaćemo ovde dok ne čujemo prvi udarac pijuka.."

A post shared by 🇷🇸СРПСКИ ВИТЕЗ🇷🇸 (@vitez____od____srbije) on

Onda je zemljište na kome se nalazila kafana “Albanija”, a koje je bilo površine oko 575 metara kvadratnih, prodato je za tadašnjih neverovatnih 8 miliona jugoslovenskih kraljevskih dinara Hipotekarnoj Banci Trgovačkog fonda za potrebe zidanja „oblakodera“- palata Albanija.

Onda je za kratko vreme izgrađena palata Albanija, koja je smatrana velikim građevinskim poduhvatom i koja je izazvala ogromnu pažnju javnosti. Takođe, u vreme kada je sazidana palata Albanija bila je drugi najveći neboder u Jugoistočnoj Evropi. Godine, 1984. proglašena je za spomenik kulture.

#Beograd

#palata Albanija