AKTUELNO

"Košava, navikla sam na tu zimu, volela sam u Beogradu" čuveni stih još poznatije pesme pevačice Jelene Tomašević daje nam još jedan dokaz da je košava najpoznatiji i najjači vetar koji duva našom prestonicom.

Oštra kao mač, zanosi kao Balaševićev ringišpil, zato zbog nje uvek moramo biti na oprezu.

Duva u proseku i do 70 kilometara na čas, a da stvar bude još gora nikada ne traje samo dan, već je uglavnom reč o nedelju dana. Košava je jugoistočni vetar, donosi suvo i hladno vreme, a putanja joj je poznata, tako da se razvija od jugoistoka ka severozapadu.

Najduža košava duvala je čitavih mesec danaFOTO: MITAR MITROVIĆ / RAS SRBIJA
Najduža košava duvala je čitavih mesec dana
Udara u roletne i izaziva u nama svakakve misli i emocije, pre svega, da je zima sve bliže. U to ime vam otkrivamo nekoliko zanimljivosti o čuvenom jugoistočnom vetru:

Poreklo imena je tursko - Naziv košava potiče iz turskog jezika i u bukvalnom prevodu znači "brz vetar". Nastao je od reči "kos", što znači brz, i "hava", što u prevodu znači vetar.
"Beogradski vetar" - Reč je o vetru srednjeg i jakog intenziteta, koji duva samo u Srbiji i delovima Bugarske i Rumunije, po čemu je poznat i u svetskoj literaturi, između ostalog i u Meteorološkom rečniku Američkog meteorološkog društva. Košava je vetar koji je karakterističan i za srpsku prestonicu.
Najsnažnije duva ujutru - Košava spada u vetrove koji duvaju sa planine, ali je u isto vreme i vetar koji tokom dana menja intenzitet, i najsnažnije duva između pet i deset sati ujutro.
Orkanske brzine
- Košava duva pri površini zemlje, ali ne većoj od 2.000 metara u visinu. Brzina joj je najčešće od 25 do 40 kilometara na sat, ali može da razvije i orkanske brzine. Pojedini udari košave su u januaru 1972. godine u Beogradu na Zelenom brdu dostizali 137 kilometara na čas! Takođe, u noći između 16. i 17. oktobra 1976. godine udari košave su bili toliki da su u jutarnjim satima iznosili 130 kilometara na sat.
Vreme trajanja - istina ili zabluda - Košava retko kada duva jedan dan. Obično, njeno trajanje je do pet dana, ali je bilo primera kada je trajala i neuporedivo duže. Iako se veoma često može čuti da je jedno od karakteristika košave to što duva tri, sedam ili 21 dan uzastopno, čini se da to nije slučaj.
Najduže košave - Najdugovečnija zabeležena košava duvala je čak ceo mesec februar 1972. godine. Isti slučaj je i sa onom iz oktobra 1953. godine. Nešto kraće duvala je košava 1951. godine (27 dana), a zabeležene su i košave još iz tridesetih godina prošlog veka (1934. i 1935. godina), koje su trajale 24, odnosno 23 dana.
Slapovito duvanje - Za košavu je karakteristično da duva slapovito. Za razliku od, na primer, severca, košava je vetar koji dolazi u snažnim udarima koji su, između ostalog, posledica načina na koji nastaje.
Topla i hladna košava -
Topla nastaje u situacijama kada se istočnije od nas nalazi anticiklon, dok je u Sredozemlju ciklon. Tada razlika u pritisku rađa ovaj vetar koji, po pravilu, donosi otopljenje i do desetak stepeni u odnosu na vreme koje je prethodilo.
Vetar bez padavina - Za košavu je zanimljivo i to da je reč o vetru koji retko kada prate padavine, odnosno skoro nikada u isto vreme ne duva košava i pada kiša. Ona može da usledi tek kada vetar prestane da duva.
Nekada je nosila živi pesak
- Košava je bila poznata i po živom pesku koji je nekada nosila po južnom Banatu. Još i danas ima mesta oko Golupca, Velikog Gradišta, a naročito u Banatskoj peščari, gde košava nosi pesak.

Što bolje upoznamo svog "neprijatelja" to mu možemo lakše " izaći na crtu", dakle kapuljače, kape, šalovi, i svakako ešarpe su neophodne za zaštitu od ovog najučestalijeg ali i ozbiljnog orkanskog vetra u Beogradu.

Autor: