AKTUELNO

Na nedavni poziv Nacionalnog tima za preporod sela Srbije povratnicima iz inostranstva da ostanu u svojoj zemlji i ulažu u poljoprivredu, javio veliki broj zainteresovanih sa pitanjima o ulaganju u stočarstvo.

Konsultujući profesora Ratka Lazarevića, vrhunskog stručnjaka za stočarstvo i člana Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, kopredsednici ovog tela ministar Milan Krkobabić i akademik Dragan Škorić ističu da je održivi farmski razvoj stočarstva najbrži, najsigurniji i najjeftiniji način da sela ožive, da se razvijaju a da se gazdinstva nasleđuju i mladi ostanu na selu.

Nacionalni tim za preporod sela Srbije će se zalagati za veće subvencije stočarima, pogotovu u brdsko-planinskim i pograničnim nerazvijenim područjima, za očuvanje stočnog podmlatka, a Kabinet za regionalni razvoj nastaviće dodelu podsticajnih sredstava za nabavku osnovnog stada i opreme za stočarstvo. Uz stručnu pomoć nauke i lična ulaganja, povratnici u takvim uslovima imaju realne šanse za uspeh i održivu stočarsku proizvodnju.

Ministar Krkobabić naglašava ogroman značaj udruživanja, kako u proizvodnji tako i u plasmanu utovljenih grla u zemlji i inostranstvu i podseća na slavna vremena te grane srpske poljoprivrede:

„Cilj razvoja savremenog stočarstva i udruženih farmera trebalo bi da bude da dosegnemo bar deo istorijskog uspeha iz 1866. godine, kada je Srbija na 1.000 stanovnika imala 1.300 svinja i bila veliki izvoznik, dok su u to vreme Sjedinjene američke države na isti broj stanovnika imale manje od 900 svinja! Razvojem stočarstva stvorićemo uslove da sadašnji izvoz 300-400 tona „bebi bifa“ godišnje,ponovo bude na zavidnom nivou. Imperativ nam je da od uvoznika Srbija ponovo postane izvoznik mesa! I da udeo stočarstva u poljoprivrednoj proizvodnji sa sadašnjih 30 procenata podignemo na 60-70 odsto, koliko je u razvijenim zemljama!“

U stočarstvu postoje velike neiskorišćene mogućnosti: po broju grla i količini proizvodenog mesa, mleka, jaja i mesnih prerađevina znatno zaostajemo. Naša zemlja danas ima ukupno dva miliona uslovnih grla životinja, što je svega 0,5 po hektaru, odnosno 0,26 grla goveda po hektaru. A razvijene zemlje imaju: Austrija 1,5 grlo goveda po hektaru, Nemačka dva, Francuska 2,5, Belgija i Holandija 3-4 grla goveda po hektaru.

Stočarstvom se u Srbiji bavi 444.000 poljoprivrednih gazdinstava, što je 76,4 odsto od ukupnog broja gazdinstava.

Ministar Krkobabić, akademik Škorić i profesor Lazarević ističu da razvijena stočarska proizvodnja pored jačanja ekonomije, zbog proizvodnje stajnjaka, utiče i na dugoročno očuvanje plodnosti zemljišta i očuvanje agro-eko sistema.

Pozivajući povratnike da ulažu u stočarstvo napominju da je u Republici Srbiji od ukupno 1,3 miliona hektara livada i pašnjaka neiskorišćeno čak oko 500.000 ha! Na toj površini mogu da se gaje: 2,5 miliona ovaca i 250.000 grla goveda, pre svega u našim stočarskim centrima u ruralnim nerazvijenim područjima kao što su: Pirot, Dimitrovgrad, Svrljig, Žagubica, Zlatibor, Pešterska visoravan i Sjenica, Bajina Bašta, Valjevo, Mionica, Ljubovija, Krupanj, Kopaonik, Aleksandrovac, Brus, Homolje.

Preporučena rasa goveda za proizvodnju mleka i mesa je simentalac, a samo za meso šarole. U brdsko planinskom području stočarska proizvodnja trebalo bi da se zasniva na gajenju domaćeg šarenog govečeta za meso i na uvoznim rasama iz Francuske limuzin i šarole.

Četvoročlana porodica može da obezbedi egzistenciju (sa postojećim subvencijama) ako gaji: 200 ovaca sa proizvodnjom biljnih hraniva na najmanje 50 ha, poseduje 15-20 muznih krava sa proizvodnjom 150 tona biljnih hraniva na površini od najmanje 12 hektara ili tovi najmanje 100 junadi uz proizvodnju 540 tona silaže na oko 20 ha i korišćenjem nuzproizvoda industrije šećera, piva i ulja, posebno u Vojvodini. Kod svinja: neophodan broj u proizvodnji prasadi za dalji tov je 70 krmača sa godišnjom proizvodnjom od 1.430 prasadi i u tovu svinja 600-700 tovljenika u turnusu. Četvoročlana porodica može da živi i od 60-80 koza,10.000 brojlera i 3000-5000 koka nosilja.

Srbija treba da teži cilju da u narednih deset godina broj goveda sa sadašnjih 893.000, poveća na 1,6 miliona grla; svinja sa oko tri miliona poveća na 6-6,5 miliona tovljenika, a broj ovaca sa sadašnjih 1,7 miliona poveća na oko tri miliona grla. Broj brojlera koji sada iznosi 45 miliona trebalo bi udvostričiti i povećati produktivnost koka nosilja, odnosno nosivost sa 180 na 300 komada jaja godišnje.

Projektom obnove zadrugarstva „500 zadruga u 500 sela“ čiji je cilj snažna podrška stočarima u svim krajevima Srbije pogodnim za stočarstvo je da pomogne stvaranje moćne zadružne ekonomije sa složenim stočarskim zadrugama. Ka tom cilju veoma ilustrativni su primeri uspešnih stočarskih zadruga iz pomenutog programa Kabineta za regionalni razvoj, koji je za tri godine podstakao osnivanje 701 novu zadrugu: „Agroklek“ iz Kleka, čija je prosečna mlečnost krava veća od proseka u EU, farma muznih krava „Agrodunav“ Karavukovo, farma svinja „Alfafarm“ Badovinci, ovčarska zadruga „Brajkovići“ Kosjerić, farma muznih krava „Golija“ Sjenica, specijalizovana zadruga za uzgoj svinja „1. decembar“ Žitorađe...

Nacionalni tim za preporod sela Srbije na zahtev povratnika i svih zainteresovanih za ulaganje u stočarstvo, organizovaće stručne posete najuspešnijim stočarskim zadrugama, uz savete o tome kako da organizuju novu ili se priključe nekoj od postejećih stočarskih zadruga.

#Milan Krkobabić

<
'