Osmogodišnji Dušan, iz mesta DŽep u opštini Vladičin Han, zaražen koronom, bori se za život u Nišu, gde je na respiratoru.
Dr Ivica Nakev, lekar u Dečjoj kovid-bolnici Univeritetskog kliničkog centra u Nišu, kaže da je dete i dalje na mehaničkoj ventilaciji i teškog opšteg stanja.
Stanko Popović, Dušanov otac, i sam zaražen koronom, hospitalizovan je u surduličkoj kovid-bolnici. Dok se i sam bori sa teškom bolešću, želi samo da mu se sin oporavi i da porodica ponovo bude na okupu.
Osim mene i Dušana, pozitivni su supruga i još troje dece. Ćerkice Sandra i Milena, kao i Dušanova bliznakinja Dunja, takođe su pozitivne. Supruga je kod kuće, troje dece se oporavlja, ja sam u bolnici, a kažu da naš Dušan nije dobro, na aparatima je. I ćerka je bila u bolnici, ali ona je sada dobro. Teška nas je nevolja snašla - priča Stanko kroz suze.
Dok se i sam bori za vazduh, Stanko kaže da želi samo da Dule, koji ima cerebralnu paralizu, uspe da pobedi tešku bolest.
U DŽepu su svi koji poznaju porodicu uznemireni. O njima pričaju kao o bliskoj porodici koja je posvećena Dušanu i njegovoj primarnoj bolesti. Samo otac radi i izdržava porodicu. Devojčice su odlične učenice i lepo vaspitana deca, kažu u ovom malom mestu, nadomak Vladičinog Hana.
Iako Vladičin Han ne beleži značajan porast broja obolelih, u DŽepu kažu da se u jednom trenutku činilo da je u svakoj kući neko bolestan. Malo je mesto, svi se poznaju i upućeni su jedni na druge, pa je verovatno zbog toga došlo do brzog širenja virusa.
Lekari i dalje, osim nad stanjem dečaka iz Niša, bdiju i nad bebom starom devet dana u Kragujevcu, koja takođe diše pomoću respiratora. U dečjoj kovid-bolnici u Beogradu trenutno se leči 13 mališana, a među njima i beba od 11 dana!
Teško stanje dvoje mališana ponovo je aktuelizovalo pitanje vakcinacije dece.
- Još ne znamo kada će se završiti ispitivanje cepiva kojim bi mogla deca da se zaštite od korone - kaže dr Olivera Ostojić, pedijatar-pulmolog i direktorka dečje kovid-bolnice Kliničko-bolničkog centra "Dr Dragiša Mišović".
Da li će to da bude do kraja godine, samo su nagađanja. Lično, mislim da bi trebalo prvo vakcinisati decu od 16 do 18 godina, i to onu koja imaju neku hroničnu bolest. Oni su najugroženiji od širenja virusa i komplikacija. Do tada trebalo bi vakcinacijom odraslog stanovništa postići dovoljan broj imunih. Dostizanjem kritične mase i formiranjem kolektivnog imuniteta među odraslima biće zaštićena i deca.
Zašto dolazi do razvoja teške kliničke slike i među najmlađima?
Prof. dr Milanko Šekler, virusolog i mikrobiolog sa Veterinarskog instituta u Kraljevu, objašnjava:
- Osim količine virusa koja se unese u organizam postoje i genetske predispozicije, to su individualne osobine na koje ne možemo da utičemo. Postoje ljudi koji su otporniji, to su asimptomatske, blage forme, a postoje i slučajevi gde zdravi, pravi, sportisti, dobiju teške simptome - navodi Šekler.
Profesor Šekler objašnjava da je u slučaju bebe iz Kragujevca kasno otkriveno da je majka inficirana virusom, pa je beba bila nezaštićena i zarazila se na porođaju:
- Slučajno je otkriveno da je majka zaražena, inficirala se kasno u trudnoći, beba je bila nezaštićena, osetljiva na virus.
Prema rečima dr Šeklera, jedini spas protiv korone je što masovnija imunizacija:
- Kad vakcinišemo pet miliona ljudi virus će pokušati da se menja da bi probao da nas zarazi. Poenta je da se prilagodi i virus nama i mi njemu. NJemu nije cilj da nas ubije, jer bi onda ubio sebe. Usled ogromnog obima vakcinisanih ljudi i broja ljudi koji su preležali virus, on će u pokušaju da zarazi ljude koji imaju neku zaštitu početi da se prilagođava tome i biće sve slabiji.