AKTUELNO

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Bogićević rekao je u novogodišnjem intervjuu za Pink.rs da je iza nas teška godina pod pandemijom koronavirusa, ali da je Ministarstvo uspelo da realizuje sve ono što je planirano.

- Problemi koji su iskakali tokom godine su rešavni vrlo brzo. Zakoni koji su bili veoma bitni, a tiču se najviše tih problema koji su iskakali - to je višak proizvodnje krompira, paradajza, mesa, zakonom koji je usvojen u septembru o poljoprivrednom tržištu i namirnicama, zaštitiće naše tržište. Znači da se sva naša hrana prvo proda, onda normalno po potrebi tržišta i da se uvozi. To je veoma bitno da naše poljoprivredne proizvođače zaštitimo na neki način da ne dolazi do tih viškova hrane. To je prvi način. Drugi način je prerada gde smo ove godine već napravili, da tako kažem, dva dogovora. Gospodin Nedimović je ugovorio, po ugledu na preradni centar za med, koji se nalazi u Rači, da imamo i preradni centar za paradajz u okolini Leskovca. I ono što će biti novo, i što je izvesno u novoj godini je da se napravi i klanica za Udruženje ovčara Srbije, gde će svi ljudi koji drže ovce u Srbiji, imati mogućnost da u tu klanicu, koja neće biti samo klanica, već će imati i preradne kapacitete, daju svoje proizvode gde će biti zagarantovani otkup i cena.

To je važna informacija za sve proizvođače?

- To je ono što je najvažnije. Znači da naši poljoprivredni proizvođači, kada su tako teška vremena i kada su tako teške situacije sa viškom proizvoda, da imaju plasman, odnosno da imaju i tu neku sigurnu cenu. A cena je uvek veća kada imate preradu i stalno to pričamo. Kao Ministarstvo smo se okrenuli tome. Znači preradni kapaciteti za sve vidove poljoprivredne proizvodnje, a to je najbitnije. Jer tada je i ekonomska isplativost mnogo, mnogo veća nego kada se bazirate samo na proizvodnju, odnosno prodaju sirovine. To je ono na čemu je Ministarstvo već počelo dobro da radi i to će se nastaviti u idućoj godini. Normalno, mi te preradne kapacitete podržavamo i kroz naše mere, i kroz nacionalne mere i kroz IPARD mere, kao i kroz SCAP projekat koji će se nastaviti. Uz neke novine koje smo imali, a koje ćemo nastaviti i iduće godine, a to je komunalna infrastruktura, koja je bitna za razvoj naših sela. To je mera koja je direktna, gde smo ove godine imali taj probni period sa manjim sredstvima, gde je nekih dvadesetak opština dobila ta sredstva da sredi lokalne puteve, odnosno atarske. Tu je i navodnjavanje u selima. U idućoj godini nastavljamo sa tom merom sa još većim sredstvima. Mislim da će još više opština moći da u svojim selima urade atarske puteve, ili dovedu vodu u sela koja to nemaju. To se iskazalo kao potreba na terenu poljoprivrednih proizvođača koji ne mogu da dođu do svojih njiva kada je žetva, setva… Normalno, i pijaća voda koja je veoma bitna, kako za ljude tako i životinje.

Foto: Pink.rs

Koje će još vidove pomoći moći da očekuju proizvođači?

- Normalno, uz nastavak podrške i voćarima i vinogradarima, posebno i rakijašima. Uz sve ove mere, dve mere su sada raspisane, pre neki dan, a to su za biljnu i stočarsku proizvodnju, nabavka novih mašina. To se nastavlja I u novoj godini. Vodimo računa o svim poljoprivrednim granama. I kroz mere i subvencije, i nacionalnim merama i u IPARD-u. Evo, znači u IPARD-u već, evo, dve-tri godine idu mere. Svake godine sve više i to je bitno da naš poljoprivredni proizvođač može, računajući i Vojvodinu, sa četiri nivoa da koristi subvencije. I sa nivoa Ministarstva poljoprivrede, IPARD merama, pokrajinskim merama, i sa merama koje imaju lokalne samouprave u svojim lokalnim programima. Širok spektar gde mogu da apliciraju i da iskoriste sredstva koja im daje ili država ili pokrajina ili grad.

Koliku ulogu u pomoći proizvođačima imaju vase stručne službe?

- Ono što smo uradili sa poljoprivrednim stručnim službama je mnogo bolje i mnogo vidljivije svake godine. I značaj poljoprivrednih stručnih službi, posebno u centralnoj i južnoj Srbiji, je da se veliki poljoprivredni proizvođači dosta oslanjaju na njih, a mi kao država to finansiramo. To znanje i tu edukaciju koja je i najbitnija u celom procesu prpoizvodnje. Normalno, uz sve subvencije koje im dajemo, ali znanje i edukacija i informacija, to je nešto što savetodavci iz stručnih poljoprivrednih stručnih službi rade iz godine u godinu sve bolje sa velikim brojem poljoprivrednih gazdinstava.

Koliko je to na nivou godine?

- To je na nivou godine sa više od 60.000 gazdinstava. Pričamo o poljoprivrednim stručnim službama iz centralne i južne Srbije koje rade tokom cele godine.

Šta je sa budžetom za iduću godinu, koliko je povećan?

- On je za naše Ministarstvo veći za 12 milijardi dinara, odnosno nekih 18 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vidi se da i sam predsednik Republike i Vlade Republike Srbije, i Ministarstvo sa gospodinom Nedimovićem polažu nadu u poljoprivredu. U ove dve godine smo i videli da je poljoprivreda, u ovoj krizi, bila grana koja je imala i najveći izvozi i najviše učestvovao u BDP-u Republike Srbije. Svake godine sve više i više se ulaže u poljoprivredu, a to se vidi i po budžetu. Mislim da je to dobar put i da ne vidim razloga da se to ne bi i nastavilo da se olakša i poboljšava poljoprivredna proizvodnja u Srbiji.

Foto: Pink.rs

Kolika je saradnja sa lokalnim samoupravama?

- Ogromnu sradnju imamo sa opštinama u Srbiji. Mi smo to pokrenuli pre tri i po godine. Pokrenuo sam to da svaka lokalna samouprava mora da ima saradnju sa poljoprivrednim stručnim službama na dobrobit poljoprivrednika. U nekim lokalnim samouprava, nažalost nema, ni referenta za poljoprivredu. Poljoprivredna stručna služba mora da bude jaka i da uskoči da poljoprivrednim proizvođačima bude na usluzi. Ta saradnja je obostrana. U ovoj godini lokalne samouprave izdvajaju velika sredstva što se tiče programa za poljoprivredu. Ono još što moram da naglasim jeste da mi ovde dobijamo 120 opština na saglasnost programa. Znači 95 odsto opština imaju lokalne programe za poljoprivredu, što je za svaku pohvalu. To je neki maksimum u odnosu na pre tri, četiri godine, kako je bilo. Ta saradnja je veoma dobra. 1,26 milijardi su lokalne samouprave dale za poljoprivredu u ovoj i prošloj godini. To je i velika pomoć i Ministarstvu poljoprivrede, jer oni u tim programima imaju mogućnost da daju ono što mi kroz naše programe nemamo shodno potrebama njihovih poljoprivrednika. Tu se dopunjujemo. I tu se ogleda ta saradnja između Ministarstva poljoprivrede i lokalnih samouprava. Upravo taj naš terenski rad, pogotovo gospodina Nedimovića, je dovelo do toga da locira problem oko puteva. Znači najveći problem su ti atarski putevi gde ljudi nisu mogli da dođe do svojih njiva. I zato smo i napravili pravilnik za komunalnu infrastrukturu.

Spomenuli ste, a čini mi se da je to pozitivan efekt, a tiče se prerade. To će značajno uticati i na povećanje prozvodnje?

- Najviše je bilo problema, aj da tako nazovem, u stočarstvu. To se najviše desilo tokom ove pandemije koronavirusa, zato što je smanjena potražnja za mesom. Manje je proslava, manifestacija… Tu je nastao taj proble. Podsticajima, koji su ogromni, recimo za mlečno govedarstvo, odnosno jedan podsticaj za kravu, omatičenu, sa svim podsticajima, idu iz Ministarstva poljoprivrede od 550 do 600 evra po kravi godišnje. To su značajna sredstva. U tim direktnim plaćanjima je širok dijapazon, jer imamo sistem krava-tele, imamo i sistem za neumatičenu stoku, nabavka priplodnih grla, osnovnih stada… Sve su to neki podsticaji gde su ljudi na osnovu tih podsticaja povećavali stada ili formirali nova. Ali tim preradnim kapacitetima ćemo povećati da se ljudi bave stočarstvo. Prerada koja je zatvoren sistem proizvodnje je daleko ekonomski isplatljivija od same sirovine koju prodaju poljoprivredni proizvođači za bilo koju granu. Tako da se okrećemo preradi i preradnim centrima. Mislim da je to dobar put da se ti problem reše.

Foto: Pink.rs

Da li ćemo imati kapaciteta i za izvoz gotovih proizvoda?

- Angažovanjem predsednik Republike i gospodina Nedimovića, otvaraju se nova tržišta. Ali mi moramo i da budemo spremni za ta tržište, moramo da ponudimo šta tim tražištima. Mislim da ćemo sa ovim preradnim centrima i našom podrškom uspeti da imamo šta da ponudimo tim tržištima. Nadam se da ćemo vrlo brzo biti zemlja koja najviše izvozi mesa bilo koje vrste u zemlje gde smo te kontakte ostvarili i gde potoji želja za našim proizvodima.

Verujem i da će projekat Otvoreni Balkan uticati na povećanje izvoza?

- Promet radne snage će biti daleko olakšan, plus ono što je urađeno i pre toga ta veterinarska, sanitarna inspekcija… Rad 24 sata na granicama je veoma poboljšao promet robe između sve tri zemlje. Mislim da to treba da bude model za sve zemlje u regionu da se povežemo da promet robe i ljudi nesmetano funkcioniše, i normalno ostvaruje profit u svojim državama.

Šta je mlekom, i pored pomoći neki su i dalje nezadovoljni?

- Mi kao ministarstvo smo u pandemiji koronavirusa reagovali raznim uredbama na ono što je najviše i bilo oštećeno. Reagovalo se na najugroženije sektore. Kod mlečnog govedarstva najveći problem nije država koja daje subvencije. Naši sagovornici treba da budu mlekare. One treba da podignu cene mleke koje plaćaju proizvođačima. Tu bi se napravio balans ovo što daje država i oni što plaćaju, tako da poljoprivredni proizvođač bude zadovoljan i da mu ta proizvodnja bude isplativa. Taj problem mora da se reši sistemski. Rešavali smo ga do sada tim nekim ad hoc merama. Bilo je tu nekih priča o pomoći mlečnom govedarstvu u idućoj godini. Sada da ne otkrivam, jer je u fazi razrade. Nismo to zaboravili, i naše mleko ćemo štiti Zakonom o poljoprivrednim proizvodima gde ćemo moći da regulišemo tržište. Ono što je bitno, Nacionalna labaratorija u Batajnici će raditi i uzorkovanje mleka gde ćemo znati kakav kvalitet mleka imamo. Normalno, to će biti neki podstrek i za budućnost. Ljudima koji hoće da imaju i kvalitetno mleko, da se poveća i ta premija za mleko. Jedan od vidova pomoći je premija za mleko koja je bila sedam dinara, povećali smo je na 10 dinara. U budućnosti kada se bude znalo kakvog je kvaliteta mleko, mislim da će ta pomoć biti i veća za sve one koji prave kvalitetno mleko ekstra klase. Tako da, imaćemo dosta pomoći za stočarstvo, ali konkretno za mlečno govedarstvo mora da se sistemski reši.

Pretpostavljam da sa našim proizvodima možemo da budemo i konkurenti na svetskom tržištu?

- Ima dosta službi koije prate kvalitet. Jedna smo od zemalja koja ima najkvalitetniju hranu. To se vidi i po izvozu. Samo treba da osavremenimo proizvodnju, da je poboljšamo… Mislim da za našu zemlju kao proizvođača hrne nema problema. Verujem da će izvoz iz godine u godinu sa ovakvim merama samo biti veći i veći. Nadamo se da će učešće u BDP-u svake godine biti sve veće.

Šta je sa organskom proizvodnjom koja je trend u svetu? Koliko je naša poljoprivreda bazirana na toj proizvodnji?

- Sve više se ljudi baziraju na taj vid proizvodnje. Samo i tu postoji, da tako kažem, jedan problem gde to vremenski traje. Morate da se bavite tom proizvodnjom tri godine da bi dobili sertifikat koji i košta. Ali, mi kao Ministarstvo dajemo i tu sredstva da se taj sertifikat dobije. Ministarstvo pomaže i u tom delu. Samo je tu pitanje vremensko od tri godine da te instiucije koje se bave organskom proizvodnjom daju sertifikat za to. Znamo da su organski proizvodi i po nekoliko puta skuplji od konvencijalnih, pa se sve veći broj gazdinstava odlučuje i na taj vid proizvodnje. Nekoliko puta je ove godine u odnosu na prethodne bio veći izvoz organskih proizvoda. Mislim da ćemo u narednim godinama doći do te ekspanzije i biti zemlja koja izvozi dosta organskih proizvoda.

A kada je u pitanju pčelarstvo, u poslednje vreme je i u tu granu dosta uloženo?

- Prvo moram da kažem da je SPOS veoma agilna, veoma konstruktivna. Imaju veoma dobru saradnju sa Ministarstvom poljoprivrede. Preradni centar koji smo napravili u Rači, Vlada Srbije u saradnji sa pčelarskom organizacijom je pun pogodak. Ono što je bitno tu dolazi pravi med. Kada kažem pravi med, dosta je bilo zloupotreba, dosta je bilo meda sumnjivog kvaliteta gde su ljudi SPOS-a i Ministarstva sveli te zloupotrebe na minimum. To se prati, ali veliki je pomak taj preradni centar. Vi imate siguran plasman meda, cenu, veliki izvoz… Mi smo jedna od zemalje u okruženju, pa i šire koja najviše proizvodi meda. Taj sektor je godinama napredovao i sada je dostigao neki vrhunac. I sa subvencijama koje daje Ministarstvo poljoprivrede došao je u jednu fazu veoma razvijene grane. Ono što je do sada urađeno i agilnošću SPOS-a mislim da smo na dobrom putu da postanemo lideri u proizvodnji meda u Evropi, a zašto ne i u svetu.

Foto: Pink.rs

A kada je proizvodnja vina i rakije u pitanju…

- U zadnje tri godine i kada je osnovan Savez vinara Republike Srbije i merama koje Ministarstvo poljoprivrede izdvaja svake godine povećava se broj, prvo novih zasada, što je veoma bitno, izgradnja novih vinarija… Tako da imamo mnogo dobrih proizvođača vina i to se iz godinu u godinu širi. Ako se ovakav trend nastavi, za dve-tri godine, a nastaviće se, bićemo ozbiljan konkurent i vinarskim zemljama, gde je proizvodnja vina osnov. I za narednu godinu opredelili smo dosta sredstava za proivodnju i vina i rakije. Cilj nam je da u narednih pet godina, jer je to i u Nacionalnoj strategiji da u narednim godinama, a počeli smo pre dve godine sa 6.000 hektara, imamo 20.000 hektara pod vinovom lozom. Onda ćemo stvarno biti konkurenti mnogim zemljama kojima je primarna proizvodnja vina.

I predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji je poznavalac kvaliteta vina, hvalio je naše proizvode…

- Jeste. Moram da kažem da je na inicijativu gospodina Vučića i oformljen Savez vinara Republike Srbije i podrška tom sektoru. Video je da imamo ogroman potenijal što se tiče i proizvodnje vina i proizvodnje rakije. Kod rakije imamo taj problem, da tako kažem, marketinškog probijanja u svet. Dosta ima destilerija, ali vrlo mali broj izvozi u Evropu, pa čak i u Ameriku. Škotski viski je priznat u svetu, jer se proizvodi po standardima. Kod nas svi proizvode rakiju po svoj recepturi. To se u svetu ne priznaje i mora da postoji jedan standard koji mora da se ispoštuje. Mi moramo ovde da napravimo jedan standard i ako hoćemo da izvozimo rakiju moramo da ispoštujemo tu standardizaciju. Moramo da izbrendiramo i da mi prodajemo našu rakiju.

Svima želim im dobru i rodnu narednu godinu!

- Svim poljoprivrednim proizvođačima i građanima Srbije želim srećne novogodišnje i božićne praznike. Želim im dobru i rodnu narednu godinu, puno zdravlja i sreće, kao I da njihova poljoprivredna proizvodnja bude velika i ekonomski isplativa. A pomoć od Ministarstva uvek imaju – rekao je Aleksandar Bogićević.

Autor: P.J.

#Aleksandar Bogićević

#Intervju

#Ministarstvo poljoprivrede