AKTUELNO

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave jesenji Krstovdan, a ovo su običaji koji se praktikuju na taj dan.

Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 18. januara i 27. septembra. Na ovaj dan, običaj nalaže da se strogo posti. Tokom jeseni, jede se samo grožđe i hleb, i tako tokom čitavog dana.

Narod veruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema.

Još jedno veliko pravilo je da se na jesenji Krstovdan iskopa velika rupa i u nju posadi voćka, kako bi se grane što više razgranale. Istina je da je upravo ovaj dan najpogodniji za sadnju voća.

U mnogim krajevima se na dan jesenjeg Krstovdana predskazuje i vreme:

- Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna.

- Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.

- Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.

- Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.

- Ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snegovita. Ako je vedar, biće suvomrazice.

Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Običaj je da se na današnji dan bere i osvećuje bosiljak.

Autor: