AKTUELNO

Otapanje ledenog prekrivača na Grenlandu se silno ubrzalo od 90-ih do danas. Svake godine otopi se sedam puta više leda, tvrdi 89 naučnika koji koriste satelite za proučavanje tog područja.

Ukupni gubici gotovo se udvostručuju svake decenije i od 33 milijarde tona godišnje u 90-ima, to sad prosečno iznosi 254 milijarde tona godišnje, piše Vašington post.

Od 1992. gotovo 4 triliona tona grenlandskog leda ušlo je u okean, otkrila je nova analiza, što je ekvivalentno otprilike centimetar globalnog porasta nivoa mora.

Iako centimetar možda ne zvuči mnogo, to utiče na milione ljudi.

"Samo oko jedan centimetar porasta nivoa mora dovodi novih 6 miliona ljudi u područje sezonskih godišnjih poplava", rekao je Endru Šeperd, profesor sa Univerziteta u Lidsu koji je vodio masovnu saradnju sa NASA istraživačem Erikom Ivinsom.

Foto: Pixabay.com

Rezultati naučne grupe pod nazivom Vežba poređenja testa ledene mase (Ice Sheet Mass Balance – IMBIE) objavljeni su u utorak u časopisu Nature.

Istraživanje sugeriše zabrinjavajući tempo promena za drugu najveću ledenu površinu na Zemlji, koje bi teoretski moglo prouzrokovati više od šest metara porasta nivoe mora tokom idućeg milenijuma. Nedavno topljenje leda na Grenlandu, sugerišu stručnjaci, podudaraju se sa zabrinjavajućom projekcijom nivoa mora koju je zacrtalo glavno telo za klimatske promene Ujedinjenih nacija. Prema tom vrhunskom scenariju, Grenland bi do 2100. godine mogao doprineti podizanju nivoa okeana za čak 16 cm.

"To znači da sada ono što je danas osrednje loš scenarijo nekada je bio najgori scenarijo, i sad će se morati izmisliti novi 'gornji plafon' koji trenutno ne postoji", rekao je Šeperd. Znatno veći porast nivoa mora prouzrokovalo bi otapanje na Antarktik i manjim ledenjacima širom sveta, zajedno sa širenjem okeanske vode koja je posledica toplijih temperatura.

Još nije jasno da li i ostale komponente jednačine nivoa mora slede najviši ili najgori slučaj, a trenutna je studija bila usmerena samo na Grenland. Iako Grenland trenutno najviše doprinos porastu nivoa mora, otapanje Antarktike bi ipak imalo dugoročnije posledicde na podizanje nivoa mora.

Foto: Pixabay.com

Porast nivoa mora nastavio bi se, i možda i još ubrzao nakon 2100.

Grenland je najveće ostrvo na svetu, prekriven je ledenim pokrivčem koji je nastajao hiljadama godinama od snežnih padavina.

Ledena ploča veličine je Aljaske, a središte joj je debelo više od oko dva kilometra. Led pod sopstvenom težinom teče prema okeanu, ali zbog planinske i stenovite obale Grenlanda, obično dopire do mora u glečerima sličnim prstima koji se pružaju prema fjordovima.

Ti su fjordovi delimično potopljene doline koje su samim pokretom glečera stvorene tokom različitih geoloških vremena. Nekoliko velikih glečera beleži najveće gubitke leda a najviše je to primećeno na Jakobshavnu, na centru Grenlanda.

 Ali sveukupno je na stotine ledenjaka i sada ih sve više gubi led jer je zagreano more došlo s njima u kontakt kroz fjordove.

Sama ledena ploča takođe je izložena toplim temperaturama vazduha. Većina Grenlanda već se zagrejala za više od 2 stepene Celzijusa u poređenju s temperaturama sa kraja 19. veka.

Prema analizi Vašington posta, Grenldand spada u područja koja se najbrže zagrevaju na svetu.

To je dvostruko više od prosečne stope zagrejavanja. Leti ove toplije temperature proizvode sve više i više hladnoće na ledenom dnu, koje takoreći istič u okean. Nešto više od polovice grenlandskih gubitaka nastalo je ovim postupkom, pokazala je studija, što se događa prebrzo da bi se nadoknadila godišnjim snežnim padavinama.

"Brži protok može objasniti činjenicu da ledena ploča gubi više mase nego što se ranije očekivalo. Sve više i glećera gubi led", izjavila je koautorka studije Beata Kato, a sa Univerziteta u Bufalo u Njujorku.

''To uključuje nekoliko vrlo velikih glečera na krajnjem severu Grenlanda, koji se nalaze najbliže Arktičkom okeanu i prethodno su se sporo mjenjali", rekla je Kato. Novo istraživanje temelji se na 26 zasebnih satelitskih analiza, a sve pojedinačno objavljene su kao zasebne studije.

Oni koriste različite metode za merenje nedavnih promena na ledenoj ploči Grenlanda. U nekim slučajevima naučnici su pratili koliko se brzo led spušta prema moru. Dok je u nekim drugim pokušano da se izmeri na koji je način gubitak leda smanjio ukupnu masu ledene ploče.

Foto: Pixabay.com

Grupa IMBIE, koja već približno šest godina pokušava na ovaj način da uporedi naučne rezultate, napravila je istu analizu i za Antarktik, gde su takđe zabeleženi nagli gubici.

Nov izveštaj o Grenlandu stigao je nakon nekoliko meseci međuvladino veće Ujedinjenih nacija za klimatske promene. Izveštaj je pokazao da bi povećanje nivoa mora moglo biti više nego što je planirano

Broj se povećao, za oko pola metra, zbog dodatnih mogućih gubitaka leda s Antarktike, a ne Grenlanda. Sada, kažu neki stručnjaci, najgoru prognozu će možda trebati ponovo revidirati i podići najgornju granicu.

"Da je istraživanje iz izveštaja počelo, na primer, danas, a ne pre dve godine, mi bismo sigurno ozbiljno razmislili o katastrofalnim procenama za Grendland i uzeli bi u obzir ovo novo istraživanje", rekao je Majkl Opnhajmer, naučnik iz Prinstone koji je sarađivao na poglavlju o porastu nivoa mora u ovom izveštaju.

Iako topljenje leda za sada prati predviđanja na Grenlandu, po svemu sudeći bi se moglo nastaviti, pa i povećati topljenje leda do kraja ovog veka. Kato je rekla da su prethodna istraživanja već sugerisala da Grenland ide prema većim gubicima leda od očekivanih.

Konsenzus tih različitih studija, rekla je, potvrđuje velike gubitke ledene ploče. "Sada postoji jedan glas. Ovi rezultati su ono što proizlazi iz povezivanja svih dosadašnjih istraživanja. To je puno jači argument", zaključila je naučnica.

Autor: .

#Grenland

'