AKTUELNO

Na današnji dan, 1991. umrla je engleska balerina Margot Fontejn jedna od najvećih balerina 20. veka.

1437 - U manastiru u Pertu (Škotska) ubijen je škotski kralj Džejms I (James). Zaveru su pripremili pripadnici visokog plemstva da bi sprečili kralja da učvrsti svoju vlast i smanji njihov uticaj na vodjenje državnih poslova.

1513 - Umro je papa Julije II, zaštitnik umetnosti i umetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo (je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafaelo Santi njegove privatne odaje, a Bramante je obnovio crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

1613 - Na ruski presto je stupio Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov koja je vladala Rusijom do 1917.

1677 - Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu "Etika", izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova.

1794 - Rođen je meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsednik Meksika nekoliko puta izmedju 1833. i 1855, kada je oboren u narodnom ustanku pod vođstvom liberala. Upamćen je i po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kada je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo oko 200 branilaca tvrdjave, medju kojima i legendarnog Dejvi Kroketa.

1866 - Rođen je nemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa (Vasermanova reakcija).

1893 - Rođen je španski gitarista Andres Segovija najveći majstor tog instrumenta u 20. veku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim delima.

1911 - Japan i SAD su potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priliv japanskih radnika u Ameriku.

1916 - Nemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svetskom ratu. U bici koja je okončana 18. decembra poginulo je oko milion nemačkih i francuskih vojnika.

1941 - U avionskoj nesreći je poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podelio sa svojim saradnikom Džonom Maklaudom.

1943 - Britanski kralj Džordž VI dodelio je Rusima odlikovanje "Mač časti" za odbranu Staljingrada u Drugom svetskom ratu.

1947 - Američki pronalazač Edvin Herbert Lend demonstrirao je u Njujorku prvu "instant kameru", Polaroid.

1958 - Gamal Abdel Naser izabran je za prvog predsednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

1965 - Tokom govora na skupu Afro-američke organizacije jedinstva, u Njujorku je ubijen američki borac za gradjanska prava i vodja američkih crnaca Malkolm Eks (Malcolm X).

1972 - Ričard Nikson je doputovao u Peking, kao prvi predsednik SAD u poseti Narodnoj Republici Kini. Time je počela normalizacija američko-kineskih odnosa i otvoren je put za prijem Kine u UN i njeno stalno mesto u Savetu bezbednosti.

1991 - Umrla je engleska balerina Margot Fontejn jedna od najvećih balerina 20. veka. Sa izvanrednim uspehom interpretirala je širom sveta glavne uloge u baletima "Žizela", "Labudovo jezero", "Začarana lepotica", "Žar ptica". Gostovala je u Beogradu 1954.

1992 - Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN u SFR Jugoslaviju (UNPROFOR) sa mandatom od 12 meseci. Komandni punkt 14.000 "plavih šlemova" biće smešten u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

2015 - Umro je Holm Zundhausen nemački istoričar i profesor koji se bavio problemima srpske, jugoslovenske i balkanske istorije.

#Vremeplov

#na današnji dan

'