AKTUELNO

Na danšnji umro je engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od najznačajnjih engleskih lirskih pesnika 18. veka.

1683 - Više od 250.000 turskih vojnika otpočelo je druguopsadu Beča, ali su nakon dva meseca opsadnog stanja, snagepoljskog kralja Jana III Sobjeskog razbile Turke, što je sprečilonjihovo dalje širenje u Evropi. Bio je to događaj s dalekosežnimposledicama, posle ovog poraza ekspanzija Turske u Evropi je prestala.

1691 - Ahmed II je na turskom prestolu nasledio sultana
Sulejmana III.

1759 - Umro je engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od
najznačajnjih engleskih lirskih pesnika 18. veka. Ispoljavao je
romantično interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično.
Gajio je izvesna prodemokratska osećanja. Dela: ode "Veče",
"Škotske praznoverice", "Sloboda".

1798 - Francuska vojska zauzela je sredozemno ostrvo Maltu.

1821 - Rođen je Livije Radivojević, ugledni pravnik,
jedan od prvaka političkog i društvenog života Srba u Austriji i
Austrougarskoj u drugoj polovini 19. veka. U rodnom Sremu završio je
gimnaziju, u Segedinu je studirao filozofiju a u Pešti prava. Godine
1843. položio je doktorat a naredne godine i advokatski ispit. Kao
pravni stručnjak službovao je u Rumi, Temišvaru, Zagrebu. Od 1874.
do 1891. bio je predsedavajući vrhovnog suda u Zagrebu (Stol sedmorice).
Kao poslanik na Blagoveštenskom saboru 1861, u Karlovcima, uz barona
Jovana Živkovića i Aleksandra Stojačkovića, najdoslednije je zastupao
teritorijalnu autonomiju za Srbe u Austriji (Srpska Vojvodina). Bio je
prvi predsednik Saveza srpskih zemljoradničkih zadruga, počasni
predsednik Srpske banke u Zagrebu, jedan od osnivača Srpskog privrednog
društva Privrednik. Izabran je za počasnog građanina Temišvara.
Savremenici su ga opisivali kao "simbol prava i pravde".

1848 - Mađarska revolucionarna vojska je napala Sremske
Karlovce, sedište Glavnog odbora Srba u Ugarskoj, gde je u maju
1848. Skupština Srba zatražila autonomiju Srpske Vojvodine (Banat,
Bačka, Baranja i Srem), napad je uspešno odbijen.

1849 - Bombardovanjem iz topova, mađarske trupe su gotovo
uništile Novi Sad, u kojem je u požarima izgorelo oko 2.000 kuća,
a posle napada, od 20.000 stanovnika, u gradu je ostalo 6.000 ljudi.
Napad je usledio pošto je austrijski general baron Josip Jelačić
(kasnije ban hrvatsko-slavonski), gušeći Mađarsku revoluciju za
račun Beča, umarširao u Novi Sad i napao Mađare na
Petrovaradinskoj tvrđavi.

1897 - Rođen je engleski državnik Robert Entoni Idn,
britanski premijer od 1955. do 1957. Posle studija orijentalnih
jezika u Oksfordu, 1923. ušao je u Parlament, od 1931. do 1933. bio
je pomoćnik šefa diplomatije, 1935. lord čuvar državnog pečata
i ministar za vezu s Društvom naroda u kojem se zalagao za sankcije
protiv fašističke Italije zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do
1938. bio je ministar inostranih poslova i 1936. zastupao je
"politiku nemešanja" u Španski građanski rat, ali je podneo
ostavku kada je premijer Nevil Čemberlen potpisao Minhenski sporazum
kojim je Čehoslovačka predata nacističkoj Nemačkoj. U vladama
Vinstona Čerčila ponovo je predvodio britansku diplomatiju od
1941. do 1945. i od 1951. do 1955. Posle Čerčilovog povlačenja
u aprilu 1955. postao je premijer i šef Konzervativne stranke, ali
je podneo ostavku u januaru 1957. zbog neuspele
britansko-francusko-izraelske intervencije na Suec.

1898 - Filipinski general Emilio Aginaldo proglasio je
tokom Američko-španskog rata, uz podršku SAD, nezavisnost
Filipina. Amerikanci su ga potom izigrali, okupiravši Filipine i
slomivši 1899. otpor filipinskih nacionalista, a taj pacifički
arhipelag je formalnu nezavisnost stekao tek 1946. Od 1898. do
1946. Filipini su bili kolonija SAD.

1917 - Zbog pronemačke politike u Prvom svetskom ratu,
grčki kralj Konstantin I prinuđen je da abdicira u korist starijeg
sina Aleksandra, posle čije je smrti 1920. ponovo postao kralj. Sa
prestola je definitivno sišao 1922. zbog poraza Grčke u ratu s
Turskom i nasledio ga je mlađi sin Djorđe II.

1924 - Rođen je američki državnik Džorž Herbert Voker
Buš, predsednik SAD od 1989. do 1993. Predvodio je 1991. zapadne
saveznike u ratu protiv Iraka. U Drugom svetskom ratu se borio na
Pacifiku kao pilot u mornaričkom vazduhoplovstvu, 1974. i 1975. bio
je ambasador u Kini, potom do 1976. direktor CIA, a potpredsednik
SAD od 1981, tokom dva predsednička mandata Ronalda Regana.

1929 - Rođena je Anelis Mari Frank, poznata kao Ana Frank,
čiji je dnevnik postao simbol stradanja Jevreja tokom Drugog
svetskog rata kada su nemački nacisti planski uništavali
pripadnike jevrejskog naroda u Nemačkoj i okupiranim zemljama
Evrope. Njena porodica je posle dolaska nacista na vlast u Nemačkoj
1933. izbegla u holandski grad Amsterdam, gde je od 1942. živela u
tajnom skrovištu, ali ih je 1944. otkrio Gestapo. Ubijena je u
martu 1945. u nemačkom logoru Bergen-Belzen i od njene porodice rat
je preživeo jedino Anin otac. Posle Drugog svetskog rata pronađen
je i 1947. objavljen njen potresni dnevnik pisan tokom dve godine u
skrovištu.

1934 - Vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u
maju 1934, u sklopu pronacističke politike za koju se opredelila
zabranila je sve političke partije.

1964 - Nelson Mandela, Volter Sisulu i još šest vođa
Afričkog Nacionalnog Kongresa, crnačkog oslobodilačkog pokreta
protiv rasističkog režima u Južnoj Africi, osuđeno je na
doživotnu robiju. U procesu ukidanja rasne diskriminacije, većina
je oslobođena posle tri decenije, uključujući Mendelu, koji je
potom postao prvi crni predsednik Južne Afrike.

1967 - Vrhovni sud SAD stavio je van snage zakone
Virdžinije o zabrani sklapanja međurasnog braka. Najzaslužnija
za ovakvu odluku suda bila je Mildred Loving, crna žena udata za
belca, koja je nakon niza hapšenja i drugih nedaća u rodnoj
Virdžiniji, zbog međurasnog braka sklopljenog 1958, uputila pismo
tadašnjem ministru pravde SAD Robertu Kenediju, čime je pokrenut
proces koji je okončan u njenu korist. Tim putem poništeni su
slični zakoni u još najmanje 16 američkih država.

1976 - U vojnom udaru u Urugvaju oboren je civilni
predsednik Huan Bordaberi, čime je otpočela devetogodišnja
diktatura armijskog vrha.

1988 - U Bangladešu su izbile demonstracije zbog ustavnog
amandmana usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna
religija u toj azijskoj zemlji.

1991 - Boris Jeljcin je izabran za predsednika Rusije.

1993 - Američki avioni su bombardovali glavni grad
Somalije Mogadiš u pokušaju da unište otpor lidera somalske
gerile generala Mohameda Faraha Aidida. Posle bombardovanja
nastavljenog i sledećih dana, tokom kojih je bilo i mnoštvo
civilnih žrtava, američki komandosi nisu uspeli da uhvate
Aidida i na kraju su napustili teritoriju te zemlje.

1995 - Umro je italijanski muzičar Arturo Benedeti
Mikelanđeli, jedan od najvećih pijanista 20. veka.

1996 - U Australiji su se kod Brizbejna tokom vojnih
vežbi sudarila dva helikoptera tipa "Blekhok", pri čemu je
poginulo 18 komandosa.

1999 - Na Kosovu i Metohiji počelo je razmeštanje
međunarodnih bezbednosnih snaga, na osnovu rezolucije 1.244 Saveta
bezbednosti UN, dan pošto su, na iznenađenje svih zapadnih
zemalja, u južnu srpsku pokrajinu prvi prispeli ruski vojnici koji
su zaposeli aerodrom Slatina kod Prištine.

2003 - Umro je američki filmski glumac Gregori Pek,
najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu
"Ubiti pticu rugalicu", za koju je nagrađen Oskarom (1962). U Kanu
je 2000. nagrađen "Zlatnom palmom" za životno delo. Ostali
filmovi: "Dvoboj na suncu", "Slučaj Paradin", "Džentlmenski
sporazum", "Snegovi Kilimandžara", "Praznik u Rimu", "Mobi Dik",
"Topovi sa Navarona", "Arabeska", "Mesec šunjalica".

2007 - Umro je baron Gi de Rotšild, francuski bankar,
jedna od najkrupnijih ličnosti svetskih finansija. Rođen 1909.
u Parizu, tokom nacističke okupacije za vreme Drugog svetskog
rata, prebegao je u SAD i kasnije u London, gde se priključio
pokretu otpora generala Šarla de Gola. Rotšild je vodio
porodičnu finansijsku imperiju i predsedavo je bankom "Rotšild
Frere" od 1967. do 1979.

2008 - Irski građani odbacili su, na referendumu,
Lisabonski sporazum koji predviđa niz reformi institucija Evropske
unije. Protiv ratifikacije Lisabonskog sporazuma izjasnilo se 53,4
odsto glasača u toj zemlji.

2011 - Umro je Nikša Stipčević, član, izvesno vreme
i potpredsednik SANU, romanista, profesor univerziteta. Stipčević
je imao bogatu naučnu, profesorsku pa i diplomatsku karijeru. Bio
je dekan Filološkog fakulteta u Beogradu, ali i predsednik Upravnog
odbora RTS-a. Između ostalog dugo je vodio biblioteku SANU, predano
je upotpunjujući retkim ili ranije zanemarenim izdanjima.

2016 - U Orlandu, Florida, SAD, u napadu u noćnom klubu Puls,
ubijeno je 50 osoba, uključujući napadača, a 53 su ranjene. Omar
Matin, Amerikanac avganistanskog porekla, napad u klubu u kom se
okupljala LGBT populacija, izveo je motivisan islamskim ekstremizmom.

2018 - U Singapuru, na samitu SAD i Severne Koreje,
predsednik SAD Donald Tramp i severnokorejski vođa Kim Džong-un
potpisali su dokument kojim se obavezuju na rad "ka potpunoj
denuklearizaciji Korejskog poluostrva".

#Vremeplov