AKTUELNO

Na današnji dan umro je pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti.

1811 Venecuela je postala prva južnoamerička država koja je proglasila nezavisnost od Španije.

1830 U pohodu na Alžir, Francuzi su zauzeli grad Alžir. Alžir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kada je ta severnoafrička zemlja stekla nezavisnost.

1865 Vilijam But (William Booth) osnovao je u Londonu "Hrišćansku misiju" koja je kasnije dobila naziv "Vojska spasa" i bavila se uglavnom humanitarnim radom. Bila je vrlo aktivna u periodu posle Drugog svetskog rata.

1865 U Velikoj Britaniji je donet prvi u svetu zakon o ograničenju brzine dve milje na sat.

1879 Rodjen je američki teniser i političar Dvajt Dejvis (Dwight Davis), ministar rata (1925-29). Osnovao je 1900. tenisko takmičenje "Dejvis kup".

1880 Rodjen je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koga su zbog virtuoznog stila uporedjivali sa Paganinijem (šest violinskih koncerata, Američka simfonija).

1889 Umro je pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Pisao je pesme, kulturno-istorijske članke, putopise, romane i pripovetke i uredjivao Srpske novine i Srpski letopis ("Večiti mladoženja", "Trpen-spasen", "Milan Narandžić").

1889 Rodjen je francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto (Jean Cocteau). Kao eksperimentator, prošao je kroz sve faze moderne umetnosti kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha ("Orfej", "Strašna deca", "Petao i Arlekin"). Član Francuske akademije postao je 1955.

1891 Rodjen je hrvatski pesnik Avgustin Tin Ujević, koji je lirikom i boemskim životom, obeležio razdoblje izmedju dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti ("Lelek sebra", "Kolajna", "Žedan kamen na studencu").

1901 Rodjen je ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka. Režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim delima tog pozorišnog žanra.

1911 Rodjen je francuski državnik Žorž Pompidu (Georges Pompidou), predsednik Francuske (1969-74) nakon povlačenja Šarla de Gola (Charles, Gaulle). Kao blizak saradnik De Gola, šef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je sledio ideje svog slavnog prethodnika.

1932 U Portugalu je premijer postao Antonio de Oliveira Salazar koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine posle njegove smrti.

1943 Nemačkom ofanzivom iz pravca Orela i Harkova na sovjetske položaje, počela je Kursko-orelska bitka, jedna od najvećih u Drugom svetskom ratu.

1959 Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio je parlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktaturu.

1975 Američki teniser Artur Eš (Arthur Ashe) postao je prvi crni pobednik turnira u Vimbldonu.

1975 Zelenortska ostrva su dobila nezavisnost nakon 500 godina portugalske vlasti.

1977 U Pakistanu je izvršen vojni udar kojim je general Mohamad Zija ul Hak (Mohammad Zia ul-Haq) zbacio s vlasti premijera Zulfikara Ali Buta (Bhutto).

1980 Švedski teniser Bjorn Borg pobedio je peti put uzastopno na turniru u Vimbldonu.

1994 Palestinski vodja Jaser Arafat (Yasser) koji je doputovao na Zapadnu obalu posle 27 godina izbeglištva, najavio je stvaranje države Palestine na teritoriji pod palestinskom samoupravom, sa glavnim gradom u istočnom Jerusalimu.

2001 Vlasti Makedonije i naoružani albanski pobunjenici postigli su dogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu.

2002 Umro je legendarni bejzbol igrač Ted Vilijams (Williams) jedan od najvećih "bacača" svih vremena i poslednji Amerikanac koji je postigao 400 "hitova" za jednu sezonu.

2003 Dve Čečenke aktivirale su eksploziv na rok-festivalu na moskovskom aerodromu Tušino. Od eksplozije je poginulo 16 ljudi, uključujući teroristkinje, a 60 je povredjeno.

2004 U Indoneziji su održani prvi direktni predsednički izbori, šest godina pošto je okončana 32-godišnja diktatura bivšeg predsednika Suharta.

2007 Belgijski krivični sud osudio je bivšeg majora vojske Ruande Bernara Ntujahaga na 20 godina zatvora zbog ubistva deset Belgijanaca pripadnika mirovnih snaga UN i neutvrdjenog broja civila Ruande, na početku genocida 1994. godine.

2015 Na referendumu u Grčkoj gradjani odbili mere štednje koje su ponudili medjunarodni kreditori u zamenu za finansijsku pomoć za spasavanje privrede.

2018 Osmorica Bošnjaka osudjena su pred Sudom BiH na zatvorske kazne izmedju pet i deset godina zbog ratnih zločina počinjenih nad srpskim i hrvatskim civilima u logorima na području sarajevske opštine Hadžići u periodu od maja 1992. do januara 1996. godine.

#Vremeplov