AKTUELNO

Škotsku kraljicu Mariju Stjuart nezadovoljno plemstvo primoralo je da abdicira, zbog toga što je protestantskoj Škotskoj pokušala da nametne rimokatolicizam.

1783 - Rođen je južnoamerički revolucionar, vojskovođai državnik Simon Bolivar, najznačajnija ličnost u borbi zanezavisnost Latinske Amerike od Španije. Posle niza vojnih pobedanad Špancima nazvan je "El Libertador de la Patria" (Oslobodilacotadžbine). Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru iizabran je za predsednika Kolumbije i Bolivije, koja je po njemudobila ime. Njegovu životnu zamisao, osnivanje federacijejužnoameričkih republika, omela su trvenja vladajućih krugova iotpor SAD i Velike Britanije. Optužen za nameru da se proglasimonarhom, povukao se s vlasti 1830. i ubrzo umro.

1799 - Francuske trupe generala Napoleona Bonaparte potukle
su Turke (u stvari egipatske jedinice) kod Abukira u Egiptu.

1802 - Rođen je francuski pisac Aleksandar Dima Otac,
jedan od začetnika feljtonističkog romana. Sam ili uz pomoć
mnogobrojnih saradnika napisao je oko 300 dela, punih života i
zanimljivih preokreta, čija kompozicija, živ dijalog i slikoviti
opisi privlače i sada čitalačku publiku širom sveta. Najpre se
istakao romantičnim dramama "Anri III i njegov dvor", "Antoni",
"Kula Nel", "Kin". Pisao je i komedije, ali je svetsku slavu stekao
mnogobrojnim slobodno obrađenim romanima s motivima iz francuske
istorije: "Tri musketara", "Grof od Monte Krista", "Kraljica Margo",
"Dvadeset godina posle", "Kraljičin đerdan", "Crna lala".

1804 - Srpska potera predvođena bimbašom (turski vojni
čin u rangu komandanta bataljona), kasnije vojvodom, Milenkom
Stojkovićem uhvatila je i pogubila, na dunavskom ostrvu Ada Kale,
dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića, koji
su prethodno "sečom knezova" zapalili iskru Prvog srpskog ustanka.
Namera dahija bila je da se dočepaju Vidina (danas Bugarska).
Vlasti u Istanbulu su verovale da su Srbi osvetom nad dahijama
dobili zadovoljenje, ali su se ustanici pod vođstvom Karađorđa
sukobili 1805. sa sultanovom vojskom.

1817 - Vođa Prvog srpskog ustanka Djorđe Petrović
Karađorđe je, po povratku u otadžbinu iz Rusije (preko
Austrije) ubijen u Radovanjskom Lugu kod Velike Plane, prema
nalogu knjaza Miloša Obrenovića. U Austrijsko-turskom ratu (Kočina
Krajina) borio se kao frajkor (dobrovoljac) u sastavu jedinica
kapetana Koče Anđelkovića, na austrijskoj strani. Kao buljubaša
(turski čin u rangu komandanta bataljona) učestvovao je u akcijama
protiv Janjičara. Na zboru srpskih prvaka u Orašcu 14. februara
1804. izabran je za "vožda" u borbi protiv Turaka. Isteravši Turke
iz Beogradskog pašaluka (Smederevskog) posle pobeda na Ivankovcu,
Mišaru i Deligradu i oslobođenja Beograda, nastojao je da
izdejstvuje priznanje Srbije, ali međunarodni uslovi nisu bili
povoljni. Pokušavao je da se osloni na Rusiju i 1807. stvorena je
neka vrsta srpsko-ruskog vojnog savezništva, što je okončano za
Srbiju krajnje nepovoljnim Bukureštanskim mirom 1812. Posle sloma
ustanka 1813. izbegao je u Austriju, zatim u Rusiju, da bi po
povratku u Srbiju tragično nastradao. Karađorđe je rodonačelnik
kraljevske porodice Karađorđević.

1824 - Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svetu
objavljeni su u američkoj državi Delaver uoči predsedničkih
izbora u SAD.

1828 - Rođena je srpska slikarka i pesnikinja Mina
Karadžić, kćerka Vuka Karadžića i supruga Alekse Vukomanovića,
prvog profesora književnosti na Liceju u Beogradu. Među njenih
pedesetak sačuvanih slika, mahom portreta, ističu se "Autoportret",
"Crnogorac sa kapom", "Mladi Crnogorac", "Devojka sa vinovom lozom".
Prevodila je na nemački srpske narodne pripovetke i poslovice i
objavila ih je u Berlinu 1854. Štampala je uspomene na Branka
Radičevića i ostavila zabeleške s putovanja po Srbiji.

1828 - Rođen je ruski pisac, književni kritičar i
estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio
sopstveni estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost
u 19. veku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog
socijalizma prognan je u Sibir. U disertaciji "Estetički odnos
umetnosti prema stvarnosti" insistirao je na društvenoj ulozi
književnosti, uz podrazumevajuću analizu umetničkih elemenata
književnog dela. U romanu "Šta da se radi" vatreno je propagirao
socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice,
emancipacije žene. Ostala dela: "Ogledi o Gogoljevom periodu ruske
književnosti", "Književno-kritički članci", "Rus na randevuu".

1864 - Rođen je nemački pisac Benjamin Franklin Vedekind,
poznat kao Frank Vedekind, koji je ekscentričnim ali snažnim
dramama, punim ironije i cinizma, tragike i komike, grotesknih
likova, drastičnih erotskih scena i uličnog žargona, provocirao
građanski moral. Dela: drame "Prolećno buđenje", "Zemaljski duh",
"Markiz fon Kajt", "Pandorina kutija", "Mrtvački ples", "Muzika",
"Cenzura", pesme "Četiri godišnja doba".

1883 - U pokušaju da prepliva brzake reke iznad
Nijagarinih vodopada, udavio se Metju Veb, koji je 1875. prvi
preplivao kanal Lamanš.

1921 - Rođen je Djuzepe di Stefano, italijanski operski
umetnik, tenor. Rođen u Kataniji, na Siciliji, pevanje je učio
u Milanu, a debi je imao 1947. godine u milanskoj Skali.
Zbog specifične boje glasa, od pedesetih 20. veka, Di Stefano je
smatran jednim od najboljih svetskih pevača. Osvajač je zlatnog
Orfeja, prestižne italijanske muzičke nagrade. Često je pevao
u duetu sa operskom divom Marijom Kalas.

1923 - Grčka, Turska i sile pobednice u Prvom svetskom
ratu potpisale su u Lozani konvenciju o prinudnom iseljavanju
hrišćana iz Turske u Grčku i muslimanskog življa u suprotnom
pravcu (svi muslimani Turske, nezavisno od etničkog porekla i
jezika smatrani su Turcima u skladu sa islamskim pravom). Turska se
odrekla svih prava na prethodno izgubljene teritorije u Prvom
svetskom ratu, ali je zadržala Istočnu Trakiju uključujući i
Jedrene, čime su definitivno određene granice turske države na
evropskom kontinentu.

1943 - Savezničko vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom
ratu počelo operaciju "Gomora", usredsređeno teško bombardovanje
nemačkog lučkog grada Hamburg.

1946 - SAD su izvele prvu podvodnu atomsku probu na
koralskim atolima Bikini u sastavu Maršalskih ostrva u zapadnom
delu Pacifika, čime je počela serija atomskih proba čuvana u
tajnosti do 1958. Godina 1954. i 1956. tu su isprobavane i hidrogenske
bombe. Stanovništvo je prethodno prisilno iseljeno a posledice visoke
radijacije i sada osećaju žitelji pacifičkih ostrva.

1957 - Umro je francuski pisac, režiser i glumac ruskog
porekla Aleksandar Žorž Gitri, poznat kao Saša Gitri, autor lakih
komedija, koje je sam režirao i u njima igrao glavne uloge. Dela:
komedije "Noćni čuvar", "Lepa svadba", operete "Maskirana ljubav",
"Mocart", filmovi "Kad bi Versaj progovorio", "Roman jednog
varalice".

1967 - Francuski predsednik Šarl de Gol završio je u
Montrealu govor usklikom "Živeo slobodni Kvebek" (kanadska
pokrajina sa francuskom etničkom većinom, nekada francuska
kolonija), izazvavši skandal u kanadskoj javnosti i žestok
protest premijera Lestera Pirsona, pa je šef francuske države
bio primoran da skrati posetu Kanadi.

1974 - Konstantin Karamanlis je, posle sedmogodišnje
vladavine vojne uprave, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu
i u toj zemlji je saopštena opšta amnestija za sve političke
zatvorenike.

1974 - Umro je engleski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik
Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron. U
Drugom svetskom ratu od 1943. do 1945. kao glavni britanski
instruktor radio je na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u
Los Alamosu, SAD.

1976 - Američki svemirski brod "Viking 1" spustio se na
Mars, čime je počelo ispitivanje mogućnosti života na toj
planeti.

1980 - Umro je engleski filmski glumac Piter Selers,
izuzetan komičar, majstor prerušavanja. Igrao je u seriji filmova
o Pink Panteru. Ostali filmovi: "Dr Strendžlav", "Lolita", "Pucanj
u tami", "Šta je novo, mačkice", "Zatvorenik Zende", "Dobrodošli,
gospodine Čens".

1981 - U kineskoj provinciji Sečuan u poplavama je
poginulo više od 700 osoba, a milion i po je ostalo bez krova nad
glavom.

1991 - Preminuo je jevrejski pisac Isak Baševis Singer,
dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978, čija su dela
inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u Istočnoj Evropi,
najviše Galiciji (danas podeljena između Poljske i Ukrajine).
Jevrejska zajednica u toj oblasti imala je brojne specifičnosti,
i one su najčešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935.
Dela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz
Lublina", "Rob", "Imanje", "Posed", "Neprijatelji: ljubavna priča",
"Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice",
"Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav",
memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dečak u traganju za Bogom",
"Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".

1996 - U predgrađu glavnog grada Šri Lanke Kolomba
poginulo je 57 i ranjeno više od 500 lica u eksploziji podmetnutoj
u prigradski voz, za koju su optuženi tamilski pobunjenici.

2005 - Umro je britanski naučnik Ričard Dol, koji je prvi
utvrdio vezu između duvana i raka pluća, kao i između alkohola i
raka dojke i otkrio pozitivno dejstvo aspirina u lečenju srčanih
oboljenja.

2005 - Amerikanac Lens Armstrong sedmi put zaredom
trijumfovao je na najvećoj svetskoj biciklističkoj trci - "Tur
d'Frans" i tako karijeru okončao podvigom koji će teško biti
ponovljen.

2017 - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je
na unutrašnji dijalog o Kosovu i Metohiji.

Autor: