AKTUELNO

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik Svetog Aleksija Rimskog, poznatog kao Čovek Božji.

Sveti Aleksije je rođen u Rimu za vreme vladavine cara Honorija, u uglednoj i veoma bogatoj porodici. Predanje kaže da su mu i roditelji bili pobožni i bogougodni ljudi bez obzira na moć i bogatstvo koje su imali.

Aleksije je bio njihov sin jedinac i bio je prinuđen da se oženi. Međutim, već prve bračne noći, pobegao je i narednih 17 godina proveo kao prosjak putujući od mesta do mesta širom Rimskog carstva, šireći hrišćanstvo i neprestano se moleći Bogu.

Nakon 17 godina lutanja, lađa na kojoj je Aleksije bio, zbog jakih vetrova, skrenula je sa svog prvobitnog puta i nanela ih do Rima. Svetitelj je to shvatio kao znak i posetio je kuću svojih roditelja. Otac i majka nisu poznali prosjaka koji je tog dana došao na njihova vrata, ali su mu dozvolili da živi u kolibi u njihovom dvorištu. Svoj isposnički život Aleksije je nastavio tu i u narednih 17 godina živeo nadomak roditeljske kuće.

Hrišćani veruju da se dana kada je preminuo Sveti Aleksije RImski u crkvi Svetih apostola, u prisustvu cara i patrijarha, začuo glas koji im je rekao da "potraže čoveka Božja". Malo kasnije, saznalo se da je taj čovek prosjak koji živi u dvorištu jedne bogataške porodice i kada je car sa celom pratnjom stigao do Aleksijeve kolibe, sve je otkriveno. Svetitelj je pronađen mrtav, ali predanje kaže da mu je lice "sijalo kao sunce".

U ruci je imao papir na kome je, neposredno pred smrt, zapisao svoju životnu priču. Iz toga su roditelji i njegova žena koja ga je sve vreme čekala saznali ko je zapravo bio prosjak koga su primili u svoj dom. Nastala je velika tuga, ali se porodica Avetog Aleksija ubrzo utešila videvši čuda koje je, prema predanju, "čovek Božiji" činio i nakon smrti.

Naime, hrišćani veruju da su se dodirom njegovog tela lečili mnogi bolesnici i da je iz tela Svetog Aleksija poteklo sveto miro. Sahranjen je u kovčegu od mermera i smaragda. Glava mu se nalazi u Svetoj lavri na Peloponezu.

Sećanje na Svetog Aleksija Rimskog poštuju obe hrišćanske crkve iako je on vremenom postao mnogo poznatiji na Istoku.

Autor: