AKTUELNO

Na današnji dan 1934. rođena je francuska filmska glumica Brižit Bardo, najveći filmski erotski simbol.

48. p.n.e. - Rimski vojskovođa i državnik Gnej Pompej ubijen je u Egiptu, gde se sklonio pošto ga je u bici kod Farsale porazio Gaj Julije Cezar. Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od 71. do 69. pre nove ere predvodio Spartak, a glas velikog vojskovođe stekao je 66. p.n.e. pobedom nad pontskim kraljem Mitridatom VI Eupatrom, čime je učvrstio rimsku vlast u Maloj Aziji. Osvojio je Jerusalim 61. p.n.e, a godinu dana kasnije sa Cezarom i Krasom stvorio je Prvi trijumvirat, na šta je bio prinuđen jer ga je Senat sprečio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za primat kasnije se udružio sa Senatom, ali je i vlast i glavu izgubio porazom kod Farsale.

1066 - Normanski vojvoda Vilijam, budući engleski kralj Vilijam I Osvajač, iskrcao se sa svojom vojskom kod Pevensija u južnoj engleskoj pokrajini Saseks i započeo osvajanje Engleske.

1803 - Rođen je francuski pisac Prosper Merime. Odlikovao ga je uglađen i sažet stil. Njegove novele "Karmen" i "Kolomba" inspirisale su njegovog sunarodnika Žorža Bizea da komponuje opere. Ostala dela: istorijski roman "Hronika vremana Šarla IX", novele "Mateo Falkone", "Zauzimanje utvrđenja", "Tamango", "Etrurska vaza", "Lokis", "Seljačka buna".

1821 - Potpisan je sporazum u Kordobi kojim je Meksiko postao nezavisna država.

1841 - Rođen je francuski državnik Žorž Benžamen Klemanso, istaknuti francuski političar, predsednik vlade od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920. Bio je ministar rata u kritičnim danima Prvog svetskog rata. Po obrazovanju lekar, bio je levo orijentisan, izraziti antiklerikalac. Imao je važnu ulogu na Vesajskoj konferenciji posle Prvog svetskog rata.

1864 - U Londonu je osnovana Prva internacionala, prva međunarodna revolucionarna organizacija radnika, za koju je Statut i Osnivački manifest izradio Karl Marks.

1891 - Umro je američki pisac Herman Melvil, autor romana "Mobi Dik", oštrouman kritičar američkog društva, pri čemu je majstorski koristio simbole i alegoriju. Ostala dela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad".

1895 - Umro je francuski hemičar i biolog Luj Paster, pronalazač vakcine protiv besnila, antraksa i crvenog vetra. Otkrio je i da se hrana može konzervisati sprečavanjem razmnožavanja bakterija, zahvaljujući čemu je razvijen postupak nazvan "pasterizacija". Osnivač je mikrobiologije i stereohemije i organizovao je 1888. čuveni institut u Parizu, nazvan njegovim imenom.

1900 - Rođen je Boris Jefimov, karikaturista. Bio je satiričar, ilustrator, propagandista. Rodonačelnik je čitavog novog pravca sovjetske karikature. Omiljeni Staljinov karikaturista godine 1945. u svojstvu specijalnog dopisnika sovjetske državne agencije, prisustvovao je Nirnberškom procesu.

1902 - Umro je francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je pripovetke, drame, književnu i umetničku kritiku, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak. Otvorenim pismom 1898. predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", odlučujuće je doprineo rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Nemačkoj vojnih tajni i osuđenog na doživotnu robiju. Snagom talenta i strasnim ubeđenjima snažno je uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Dela: romani "Nana", "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zver čovek", "Novac", "Zemlja", "Plodnost", "Rad", "Istina", "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava "Eksperimentalni roman".

1914 - Umro je srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac. Bio je horovođa Beogradskog pevačkog društva i član Srpske kraljevske akademije. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otadžbinu osnovao je Srpsku muzičku školu i Beogradski gudački kvartet. Njegove kompozicije odlikuje izvanredan, umnogome neprevaziđen, smisao za umetničku obradu narodnih pesama, pri čemu su rukoveti vrhunski domet naše muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo među najistaknutijim delima celokupnog pravoslavnog bogosluženja. Napisao je i više muzikoloških studija. Dela: 15 "Rukoveti", "Primorski napevi", "Kozar", solo pesma "Lem-Edim", scenska muzika za "Ivkovu slavu", crkvena muzika "Opelo", "Akatist Bogorodici", "Liturgija".

1924 - Rođen je italijanski filmski glumac Marčelo Mastrojani, jednako uspešan kao komičar, romantični heroj, dramski glumac, ljubavnik i tumač uloga u filmovima hermetičnog intelektualizma. Filmovi: "Devojke sa Španskog trga", "Hronika o siromašnim ljubavnicima", "Bele noći", "Sladak život", "Razvod na italijanski način", "Noć", "Porodična hronika", "Osam i po", "Privatan život", "Leo poslednji", "Miris žene".

1928 - Rođena je američka pevačica Koko Tejlor, poznata kao "kraljica bluza". Crnoputa pevačica karakterističnog glasa, čije je pravo ime Kora Volton, rođena je u Memfisu. Njen prvi veliki hit "Wang Dang Doodle" iz 1967. prodao se u više od milion primeraka. Dobitnica je brojnih priznanja, među kojima je i jedan Gremi (1984). Njen karakterističan reski glas inspirisao je mnoge, poput Dženis Džoplin i Boni Rajat.

1934 - Rođena je francuska filmska glumica Brižit Bardo, najveći filmski erotski simbol. Stekla je nezapamćenu popularnost u vreme kada se pojavila kao mlada glumica. Njeni filmovi izvesno vreme bili su najunosniji izvozni artikal Francuske. Rano je prestala da se bavi glumom i posvetila se zaštiti životinja. Filmovi : "I Bog stvori ženu", "Žena i njena igračka", "U slučaju nesreće", "Istina", "Babet ide u rat", "Privatan život", "Prezir", "Odmor ratnika", "Parižanka", "Viva Marija".

1944 - Jedinice Sovjetske armije prešle su u Srbiju (Jugoslaviju)iz Rumunije, na osnovu prethodnog dogovora Tito-Staljin, što je imalo dalekosežne posledice pošto je prisustvo sovjetskih jedinica definitivno označilo promenu sistema u tadašnjoj Jugoslaviji po okončanju Drugog svetskog rata.

1949 - Moskva je jednostrano otkazala ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, što su sledile ostale zemlje "socijalističkog lagera" - Mađarska 30. septembra, Bugarska i Rumunija 1. oktobra, Čehoslovačka 4. oktobra 1949.

1966 - Umro je francuski pisac Andre Breton. U psihoanalizi je video sredstvo za otkrivanje umetničke istine. Pokušao je da u prvom i drugom Nadrealističkom manifestu 1924. i 1930. primeni takav stav na teoriju umetnosti, stvorivši teorijsku osnovu nadrealizma. Sa francuskim piscima Lujom Aragonom i Filipom Supoom osnovao je 1919. časopis "Literatura", organ dadaističkog pokreta. Vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu "Antologiju crnog humora", posle čega je izbegao u SAD. Vratio se 1946. i u Parizu je 1947. organizovao Međunarodnu nadrealističku izložbu. Dela: "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

1970 - Umro je egipatski državnik Gamal Abdel Naser, šef države od 1956, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavereničke vojne organizacije "slobodni oficiri" i inicijator udara 23. jula 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. postao je predsednik Ujedinjene Arapske Republike (unija Egipta i Sirije), koja se raspala 1961. Posle vojne katastrofe Arapa u ratu protiv Izraela 1967. dao je ostavku, ali su ga građani referendumom vratili na položaj predsednika Egipta.

1978 - Umro je papa Jovan Pavle I, poglavar rimokatoličke crkve samo 33 dana. Od 1969. bio je arhiepiskop Venecije, a za papu je izabran 26. avgusta 1978. Njegove ideje koje je izložio na samom početku pontifikata dočekane su s uznemirenjem, a prebrzi odlazak bio je predmet različitih tumačenja.

1989 - U izbeglištvu na Havajima umro je bivši filipinski diktator Ferdinand Edralin Markos, koji je 22 godine vladao Filipinima. U Drugom svetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora. Godine 1959. postao je predsednik Senata, a 1965. nadmoćnom većinom izabran je za šefa države. Bio je u početku veoma popularan, pa je ponovo izabran za predsednika 1969. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče sa vlasti, ali je u septembru 1972. zaveo vanredno stanje, uz podršku SAD. Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, posle čega je pobegao na Havaje.

1990 - Skupština Srbije usvojila je Ustav kojim je ukinuto ustavno rešenje iz 1974. Ustavom iz 1990. uveden je višepartijski sistem. Pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija zadržale su autonomiju, ali bez atributa državnosti.

1990 - Umro je italijanski pisac Alberto Moravija. Stekao je slavu delima o moralnoj degeneraciji italijanske buržoazije. Pisao je romane, pozorišne komade, priče, eseje, putopise, filmsku i pozorišnu kritiku. Dela: romani "Ravnodušni ljudi", "Prezir", "Rimljanka", "Dosada", "Konformist", "Čočara", "Ja i on", "Pažnja", "Godina 1934", "Unutrašnji život", priče "Automat", "Rimske priče", "Drugi život".

1994 - U najvećoj mirnodopskoj pomorskoj nesreći u Evropi, više od 900 ljudi poginulo je kad je u nevremenu u Baltičkom moru naspram finske obale potonuo feribot "Estonija".

1995 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali su u Vašingtonu sporazum o vraćanju većeg dela Zapadne obale pod palestinsku samoupravu.

2000 - Umro je kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, koji je s prekidima vodio zemlju 16 godina. Prvi put izabran je za predsednika vlade 1968. i na vlasti je ostao do 1979. a potom je ponovo predvodio vladu Kanade od 1980. do 1984. Na čelu Liberalne partije nalazio se od 1968. do 1984.

2003 - Umro je američki filmski režiser grčkog porekla Elija Kazan, dobitnik nagrade Američke filmske akademije za životno delo. Njegovih sedam filmova dobilo je čak 20 Oskara u raznim kategorijama, uključujući dva za režiju. Filmovi: "Džentlmenski sporazum" (Oskar), "Na dokovima Njujorka" (Oskar), "Istočno od raja", "Sjaj u travi", "Viva Zapata", "Bumerang", "Panika na ulicama", "Bejbi Dol", "Divlja reka", "Amerika, Amerika", "Posetioci", "Tramvaj nazvan želja".

2005 - Američki vojni sud osudio je Lindi Ingland, pripadnicu vojske SAD, koja se na fotografiji snimljenoj u bagdadskom zatvoru Abu Graib vidi kako drži jednog nagog iračkog zatvorenika kaišem oko vrata. Osuđena je na tri godine zatvora zbog zlostavljanja zatvorenika.

#Brižit Bardo

#Istorija

#Zanimljivosti

'