AKTUELNO

Danas je Mitrovdan, dan kada Srpska pravoslavna crkva obeležava uspomenu na Svetog velikomučenika Dimitrija, rođenog u Solunu u trećem veku, pogubljenog na današnji dan.

1520 - Danski kralj Kristijan II naredio je pokolj više od 80 švedskih sveštenika i plemića, nazvan "Stokholmsko krvoproliće". Ovaj događaj prethodio je ustanku Šveđana za oslobođenje od Danske.

1576 - Prema sporazumu sklopljenom u Ganu, svih 17 nizozemskih provincija ujedinilo se u ratu protiv Španije za oslobođenje Holandije. Holanđani su bili većinom protestanti pa je otpor španskoj vlasti imao i versku pozadinu.

1656 - Rođen je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, koji je već u 19. godini objavio raspravu o putanjama planeta. Bio je direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom. Izradio je prvi katalog zvezda južnog neba i utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo ista kometa koja se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona ponovo pojaviti krajem 1758. što se i dogodilo s malim zakašnjenjem. Njemu u čast to svemirsko telo nazvano je Halejeva kometa. Prvi je otkrio da se i zvezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše Sunce kao zvezdu i izradio je prvu meteorološku kartu. Dela: "Katalog južnih zvezda", "Pregled astronomije kometa", "Teorija magnetskog kompasa".

1674 - Umro je engleski pisac Džon Milton, jedan od najvećih pesnika u svetskoj literaturi, izuzetno obrazovan, snažna ličnost visokog morala i značajan mislilac. Posle pogubljenja kralja Čarlsa I 1649. sasvim se posvetio politici i sem nekoliko soneta pisao je samo prozu, raspravljajući o različitim političkim i verskim pitanjima. Do obnove monarhije 1660. bio je latinski sekretar Državnog saveta. Oslepeo je 1652. a kad je monarhija obnovljena dopao je zatvora i izgubio veći deo imanja i od tada do smrti vratio se poeziji. Slep, siromašan i razočaran spevao je najveća dela: "Izgubljeni raj", "Vraćeni raj", "Samson Agonistes". Ostala dela: poeme "L'Allegro", "Il Penseroso"; "Komus", elegija "Lisidas", prozna dela "Areopagitika", posvećena slobodi štampe, "Odbrana engleskog naroda" (objašnjenje pogubljenja Čarlsa I).

1793 - Na giljotini je pogubljena Žana Mari "Manon Flipon" Rolan, poznata kao Madam Rolan, koja je u vreme Francuske revolucije u Parizu držala salon u kojem su se okupljali pisci, umetnici, političari. Znatno je uticala na žirondince koje je predvodio njen suprug Žan Mari Rolan de la Platijer, ministar unutrašnjih poslova Francuske 1792. Pogubljena je tokom jakobinske tiranije, posle čega je njen muž izvršio samoubistvo.

1793 - Prvi put je za javnost otvoren "Luvr", dvor francuskih kraljeva počev od 1204. Odluku o njegovom otvaranju i pretvaranju u muzej donela je francuska vlada u duhu tadašnjih revolucionarnih stremljenja.

1888 - Rođen je srpski političar, matematičar i filozof Sima Marković, profesor Beogradskog univerziteta i vođa tzv. desne frakcije u Komunističkoj partiji Jugoslavije. Doktorirao je matematiku 1913. kod Mihaila Petrovića (Mika Alas). Od 1926. do 1928. bio je generalni sekretar KPJ, iz koje je isključen 1929, a ponovo primljen 1935. Stradao je u Sovjetskom Savezu, u Moskvi, 1939. kao žrtva staljinističkih čistki. Dela: "Nacionalno pitanje u svetlosti marksizma", "Iz nauke i filozofije", "Teorija relativnosti", "Tragizam malih naroda".

1895 - Nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen otkrio je na univerzitetu u Vircburgu novu vrstu zraka koji prodiru kroz meke delove tela i deluju na fotografsku ploču. Nazvao ih je "iks" (X) zracima, koji su kasnije njemu u čast nazvani Rendgenovi zraci. Za epohalni izum dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku.

1900 - Rođen je srpski kompozitor, dirigent, muzički pedagog i kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Dela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Srbija", "Svetli grobovi", "Vezilja slobode", solo pesme, gudački kvarteti, filmska i scenska muzika.

1909 - U Beogradu je formirano sportsko viteško društvo "Soko", ujedinjenjem viteških društava "Dušan Silni" i saveza srpskih sokola. Godinu dana docnije izvršeno je ujedinjenje celokupnog srpskog sokolstva sa teritorije Kraljevine Srbije i sa prostora tadašnje Austrougarske. Bila je to organizacija naglašenog patriotskog naboja pa joj je s početkom Prvog svetskog rata u austrijskim zemljama onemogućena delatnost.

1917 - Umro je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme "Plava grobnica", trajnog poetskog spomenika tragedije srpske vojske u Prvom svetskom ratu posle tragičnog povlačenja preko planinskih vrleti današnje Albanije. Studirao je filozofiju i pedagogiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Posle povlačenja preko Albanije radio je kao državni službenik na Krfu i u Solunu. Umro je od tuberkuloze u 25. godini i sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Napisao je četiri knjige pesama i više drama, uključujući "Kraljevu jesen" i "Uroševu ženidbu".

1917 - Savet narodnih komesara je uspostavljen kao nova vlada Rusije, s Lenjinom kao predsednikom, Trockim kao komesarom za inostrane poslove i Staljinom kao komesarom za narodnosti.

1918 - Srpska vojska oslobodila je Pančevo, bio je to početak oslobađanja Banata i njegovog prisajedinjenja Kraljevini Srbiji. Jedinicom koja je oslobodila grad komandovao je kapetan Petar Aračić, potonji general. Dan oslobođenja danas se obeležava kao dan grada Pančeva.

1918 - Pobednička srpska vojska umarširala je u Novi Sad. Dunavskom divizijom Srpske vojske koja je oslobodila grad komandovao je proslavljeni vojvoda Petar Bojović. Ovim je okončana dvovekovna vladavina Habzburške monarhije delovima Srbije severno od Save i Dunava.

1922 - Rođen je južnoafrički hirurg Kristijan Barnard, koji je 1967. obavio prvo presađivanje ljudskog srca.

1923 - Sprečen je pokušaj Adolfa Hitlera u Minhenu da izvede puč, a vođa nacista je uhapšen četiri dana kasnije.

1932 - Za predsednika SAD izabran je kandidat Demokratske stranke Frenklin Ruzvelt, koji je potom biran još tri puta za šefa države, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji i protivno je ustavu SAD. Na vlasti je ostao do smrti 1945.

1942 - Savezničke snage su se iskrcale u severnu Afriku, u prvoj većoj savezničkoj kombinovanoj operaciji u Drugom svetskom ratu. U pomorskom desantu "Baklja" pod komandom generala Dvajta Ajzenhauera, saveznici su se iskrcali kod alžirskih gradova Oran i Alžir i kod Kazablanke u Maroku. Borbe protiv nemačko-italijanskih trupa završene su 13. maja 1943. slomom snaga Sila osovine i francuskih trupa maršala Petena (višijevskih), čime je okončan rat u Africi.

1959 - Ujedinjena Arapska Republika (Egipat, Sirija i Libija) i Sudan potpisali su sporazum o podeli voda Nila posle izgradnje Asuanske brane.

1960 - Kandidat Demokratske stranke Džon Kenedi izabran je u 43. godini za predsednika SAD, postavši najmlađi šef države u američkoj istoriji.

1972 - Zapadna i Istočna Nemačka okončale su posle 23 godine hladnoratovski antagonizam iniciranjem sporazuma o dobrosusedstvu i obostranim poštovanjem postojanja dveju suverenih nemačkih država.

1986 - Umro je ruski političar Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. Bio je glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog desetogodišnjeg pakta o nenapadanju, potpisanog 1939. devet dana pre napada Nemačke na Poljsku. Sporazum je predviđao podelu Poljske, između ostalog, što je bio taktički potez obe strane. Jedan je od osnivača lista "Pravda". Održao se u vrhu vlasti tokom tri decenije Staljinove vladavine, ali je u junu 1957, pod optužbom za "antipartijski stav", isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija.

1988 - Republikanac Džordž Buš izabran je za predsednika SAD pobedom nad demokratom Majklom Dukakisom, što je bila treća uzastopna pobeda republikanaca. Buš je preuzeo vlast posle dva mandata Ronalda Regana, čiji je bio potpredsednik.

1989 - Afroamerikanac Daglas Vajlder izabran je za guvernera Virdžinije, kao prvi crnac u istoriji SAD koji je postao guverner neke savezne države. Istog dana Dejvid Dinkins izabran je za prvog crnog gradonačelnika Njujorka.

1991 - Evropska zajednica (sada Evropska unija) zavela je sankcije protiv Jugoslavije, kojima je predviđen prekid sporazuma o trgovini i saradnji, brisanje sa spiska korisnika opšteg sistema preferencijala i ukidanje finansijske pomoći u okviru programa pomoći zemljama istočne Evrope. Sankcije su potom ukinute za četiri jugoslovenske republike i zadržane samo protiv Srbije i Crne Gore, s obrazloženjem da one ne sarađuju na miroljubiv način u rešavanju jugoslovenske krize.

1997 - U Kini je zatvoren najveći rukavac reke Jangcekjang, čime je otpočela gradnja hidroelektrane "Tri klisure", najveće električne centrale na planeti.

1998 - Sud u Bangladešu osudio je na smrt 15 bivših oficira, optuženih za ubistvo bangladeškog predsednika šeika Mudžibura Rahmana u vojnom udaru u avgustu 1975.

2001 - Gornji dom francuske skupštine izglasao je zakon kojim je mediteranskom ostrvu Korzika data ograničena autonomija.

2004 - Kubanske vlasti "prognale" su američki dolar sa kubanskog tržišta, a američku valutu, po kursu jedan za jedan, zamenili "konvertibilnim pezosom", ranije fiktivnom obračunskom jedinicom, a sada i formalno štampanom monetom u istim apoenima.

2005 - Francuski predsednik Žak Širak proglasio je vanredno stanje, s ciljem da se zavede policijski čas u gradovima u kojima su izbili neredi. Povod za nerede bila je smrt dvojice dečaka afričkog porekla, koji su desetak dana ranije nastradali od udara struje u trafo-stanici, gde su se sakrili verujući da je za njima policijska potera.

2006 - Na svečanoj sednici u Domu Narodne skupštine u Beogradu proglašen je novi ustav Srbije. Državnu himnu "Bože pravde" izveo je Umetnički ansambl Doma Vojske Srbije "Stanislav Binički". U reprezentativnom zdanju na Trgu Nikole Pašića, gde su do tada svečano proglašavani konstitutivni akti negdašnje Jugoslavije, prvi put je proglašen i ustav Srbije. Novi ustav je prethodno 30. septembra jednoglasno usvojila Narodna skupština, a potvrđen je i na referendumu 28. i 29. oktobra.

2006 - U dve velike akcije snaga bezbednosti u Napulju su uhapšena 32 pripadnika mafije, u okviru napora da se zaustavi talas nasilja koji je zahvatio taj grad na jugu Italije. Specijalna jedinica policije formirana je ovim povodom, sa oko 1000 pripadnika, pošto je Napulj, treći po veličini grad u Italiji, središte ogranka sicilijanske mafije poznate kao - Kamora.

2011 - Ruski predsednik Dmitrij Medvedev i nemačka kancelarka Angela Merkel pustili su u rad gasovod "Severni tok". Gasovod povezuje ruski grad Viborg i nemački Grajfsvald. Time je započela isporuka sibirskog gasa u Evropu putem prve od dve linije koje idu dnom Baltičkog mora, dužine 1.200 kilometara.

2015 - Službenici ambasade Srbije u Libiji, Slađana Stanković i Jovica Stepić oteti su u blizinu grada Sabrata, šezdesetak kilometara zapadno od Tripolija. Dvoje službenika oteto je iz kolone vozila u kojoj se nalazio i ambasador Srbije, a koja se kretala prema Tunisu. Sabrata je ubrzo potom pala u ruke islamskih ekstremista a oteti građani Srbije poginuli su u američkim vazdušnim napadima tri meseca potom.

2016 - Donald Tramp pobedio je na izborima za predsednika SAD.

Danas je Mitrovdan, dan kada Srpska pravoslavna crkva obeležava uspomenu na Svetog velikomučenika Dimitrija, rođenog u Solunu u trećem veku, pogubljenog na današnji dan.

#Istorija

#Vremeplov

'