AKTUELNO

Trovanje hranom se najčešće javlja tokom letnjih meseci i kod većine je blagog intenziteta. Međutim, ono može biti i znatno izraženije sa teškim simptomima, koji mogu dovesti čak i do smrti.

U najčešćem broju slučajeva trovanje hranom se javlja kada se jede hrana ili pije piće zaraženo bakterijama, bakterijskim toksinima, parazitima ili virusima. Može se pojaviti i prilikom konzumiranja hrane koja nije infektivna (poput otrovnih gljiva) ili hrane koja sadrži teške metale (poput žive ili olova) ili otrovne hemikalije (insekticidi).

Najčešće se hranom mogu otrovati osetljive grupe: stare osobe, trudnice, deca i odojčad, kao i osobe sa hroničnim oboljenjima (dijabetes, AIDS, hepatitis, itd.). Trovanje hranom je bolje sprečiti nego lečiti, pa zato razmišljajte o putevima prenosa bakterija i sprečite ih dobrim higijenskim merama, čistim rukama, alatima, priboru i načinima prepreme hrane. Namirnice spremajte tako da ih dovoljno termički obrađujete, ne birajte one sumnjivog kvaliteta, ne odmrzavajte i zamrzavajte ih više puta.

Jasno je da trovanje nastaje kada unosimo neispravne namirnice ili tečnosti. Njihova kontaminacija se može dogoditi u bilo kom delu procesa pripreme hrane. U najvećem broju slučajeva radi se o prenošenju bakterija/ virusa/ parazita na ispravnu hranu (namirnice), a ređe je toksin prisutan u hrani prilikom pripreme.

Bakterije - Prve na listi izazivača trovanja i na organizam deluju neposredno ili posredno (putem toksina koje izlučuju). Najpoznatije bakterije kao krivci trovanja su: Salmonela, Ešerihija koli, Šigela, Stafilokoke i Klostridijum. Možete ih naći u nedovoljno termički obrađenom mesu, ribi, živini, jajima, mesnim prerađevinama, šlagovima, pitama, pudingu, sutlijašu i zaraženoj vodi.

Virusi i paraziti - Dolaze u kontakt sa hranom kroz nedovoljno termički obrađene namirnice i kroz školjke putem kontaminirane vode.

Otrovne gljive - Izazivaju veoma ozbiljna trovanja i deluju na centralni nervni sistem dovodeći do delimične ili potpune paralize.

Neke ribe i školjke - Pojedine su prirodno otrovne i deluju poput otrovnih gljiva na nervni sistem. Druga vrsta trovanja ribom je putem histamina, jer neke vrste riba imaju značajne količine ove supstance. Ovakve ribe su neobično gorke.

Simptomi i komplikacijeSve vrste trovanja hranom imaju zajedničke simptome: mučnina, povraćanje, grčeve u stomaku i dijareju. Ako je bakterija krivac, uz pomenute treba dodati i glavobolju i groznicu. Simptomi se javljaju već posle sat-dva od konzumiranja hrane, a traju od 1 do 7 dana.

Trovanje koje nije infektivno ima drugačije simptome: na primer kod školjki - slabosti ili paraliza koja se od usta širi po celom telu, iritacija, osećaj toplote ili hladnoće, a kod trovanja ribom sa histaminom - crvenilo, jak bol u stomaku. Ova trovanja mogu izazvati velike posledice po nervni sistem.

Kod trovanja otrovnim gljivama – suženje zenica, suze, znoj, preterano lučenje pljuvačke, vrtoglavica, zbunjenost, koma, napadi. Trovanje organofosfatima (insekticidima) ima iste simptome kao kod trovanja gljivama.

Najveća komplikacija kod trovanja hranom je dehidratacija, kada telo gubi više vode i elektrolita (natrijuma, kalijuma). Bakterija listerija može izazvati probleme kod još nerođene dece, a ešerihija može negatvno uticati na bubrege. Dalje komplikacije su i artritis i krvarenje.

Dijagnozu trovanja lekar lako uspostavlja fizičkim pregledom i upoređivanjem simptoma. Uz to, može zatražiti i nalaz krvi i uzorak mokraće i stolice da bi se potvrdilo prisustvo bakterija ili parazita. Ukoliko ste pojeli nešto pokvareno, obavezno potražite lekarsku pomoć.

Autor: