Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku, rekla je za Pink da je Mirolav Lajčak konkretno ukazao na to da Priština ne želi da se na dnevnom redu dijaloga Beograda i Prištine nađe sporazum o Zajednici srpskih opština na Kosmetu.
- Održana su tri sastanka na najvišem nivou i pet ekspertskih na tehničkom nivou. Teme koje su pokrivene na tim sastancima imaju najviše šansi za uspeh, a to su teme ekomonije i raseljenih lica - istakla je Grubješić.
Prema njenim rečima neophodno je posvetiti se i temi imovine koja je nasilno prisvojena od raseljenih lica.
- Zajednica srpskih opština je tema koja je aktuelna od 2013. godine kada je potpisan prvi Briselski sporazum. Trebalo bi konačno i da se krene sa njenom implementacijom - naglasila je Grubješić.
- 2015, godine su utvrđeni principi za formiranje ZSO, dok je 2018. godine formirana i Upravljačka grupa koja je izradila nacrt statuta ZSO koji je izgleda završio u nekoj fioci. Bez Zajednice srpskih opština dijalog Bepgrada i Prištine je u ćorsokaku - rekla je ona
Ognjen Karanović iz Centra za društvenu stabilnost, istakao je za Pink da je Evropska unija pojačala diplomatske napore kako bi dijalog ostao aktuelan.
- Oni pokušavaju da priđu Vašingtonu u očiglednom uspehu koji je postignut u septembru kada se predsendik Vučuć sastao sa predsednikom Trampom. Postoji nesnalaženje EU u tome na koji način da privoli predstavnike takozvanih prištinskih institucija da implementiraju uslove Briselskog sporazuma na koji su se pre sedam i po godina obavezali - naveo je on.
Kako je Karanović istakao, poslednih sedam godina politički predstavnici u privremenim prištinskim institucijama prolongiraju implementaciju Zajednice srpskih opština.