AKTUELNO

Prolom Banja se nalazi u Južnoj Srbiji, na padinama planine Radan. Poznata je, pre svega, po svojoj lekovitoj Prolom vodi, koja pripada retkoj grupi voda visokih balneoloških vrednosti: visoko alkalna (pH 8,8-9,2), niskomineralizovana (suvi ostatak 148 mg/l), bikarbonatna.

Prolom Banja je jedna od najmlađih banja Srbije, iako se zna da su njeni lekoviti izvori korišćeni još u praistoriji.

Bilo da dolazite na lečenje ili odmor, poslovne susrete ili jednostavno, na opuštanje u prirodi, svoj boravak možete upotpuniti mnogobrojnim velnes i spa tretmanima, opuštanjem u zatvorenom i otvorenim bazenima, ručkom u "Etno restoranu", izletima do Đavolje Varoši, crkve Lazarice i ostalih kulturnih turističkih atrakcija Topličkog okruga.

Foto: Foto/Google Maps

O PROLOM BANJI

Posle Prvog svetskog rata počinje ozbiljnije korišćenje toplih izvora. Prolom i osobine lekovitih voda se pominju u novinama 1940. godine kada se navodi brojka od oko 2000 posetilaca godišnje. Od 1956. godine broj gostiju se znatno povećava, a od 1961. godine organizaciju prihvata i lečenja gostiju preuzima Planinka iz Kuršumlije.

Foto: Foto/Google Maps

Banja je poznata ne samo kao lečilište već i kao mesto za: rehabilitaciju, rekreaciju, odmor i kongresni turizam.

Prema zvaničnim podacima Prolom voda se koristi za lečenje: Bolesti bubrega i mokraćnih puteva, bolesti organa za varenje, bolesti kože, bolesti krvnih sudova, vanzglobnog reumatizma.

Foto: Foto/Google Maps

Ranije su posetioci Prolom Banje koristili blato iz okoline lekovitih izvora i njime mazali delove tela u cilju lečenja reumatskih i kožnih bolesti. Danas se lekovito blato dobija mešanjem lekovite vode sa zemljom iz okoline termalnog (lekovitog) izvora Pupavci.

Ovo blato se koristi u blatnim kadama za lečenje: kožnih bolesti, bolesti krvnih sudova, reumatskih oboljenja i nekih oboljenja prostate.

Ako se odlučite da letnji odmor provedete u Prolom Banji obavezno pestitite Đavolju varoš i crkvu Lazaricu.

ĐAVOLJA VAROŠ

Toplički kraj poznat je po čudima prirode, legendama i brojnim izvorima lekovite vode. To je kolevka metalurgije i postojbina velikih junaka poput Toplice Milana i Kosančić Ivana – čuvenog Zmaja od Radana. I baš tu, na obroncima planine Radan smestila se varošica, jedinstveni spomenik prirode i svetsko čudo „Đavolja Varoš“.

Ovaj prirodni spomenik čine dva, u svetu retka, prirodna fenomena: zemljane figure, kao specifični oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom.

Foto: Beta/Saša Đorđević

Čine je 202 kamene figure koje su nastale dugotrajnim i strpljivim radom prirode. Smeštene su u dve jaruge (Đavolja jaruga i Paklena jaruga). „Đavolju varoš“ krase dva izuzetno kisela izvora – „Crveno vrelo“ i „Đavolje vode“, u svetu ima svega pet takvih izvora, a ovi spadaju u najkiselije.

Foto: Beta/Saša Đorđević

Legenda kaže da je reč o svatovima, koje je vila okamenila da bi sprečila greh, jer su meštani hteli da ožene brata i sestru, nakon što su popili vodu koju je đavo pomutio, i tako zaboravili na rodbinske odnose. Druga priča kaže da su u pitanju zapravo sami đavoli koje su nadmudrili đaci, pa su se tako okamenili, a treća govori o dve kolone svatova koje su pošle po istu devojku. Nauka ima svoje objašnjenje: ove neobične figure nastale su usled erozije – dugotrajnog dejstva vetra, kiše i bujica na zemljište, zbog čega se i dalje „rađaju“ novi „svatovi“. No, ovaj fenomen ni danas ne prestaje da intrigira – kako je izvodljivo da krhke glinene figure na svojim „glavama“ nose granitne „kape“ od nekoliko tona?

Foto: Beta/Saša Đorđević

Usred „đavoljeg grada“ nalazi se drvena crkva Svete Petke, gde posetioci ostavljaju poruke. U podnožju Đavolje varoši, duž žute reke, kojoj gvožđe daje tu specifičnu boju, nalaze se i saski rudnici iz 13. veka. U njima se svojevremno iskopavala ruda gvožđa, a kao nus-rude, javljali su se zlato i srebro.

Čuda se ne završavaju u “Đavoljoj varoši”, Na Radan planini, u selu Ivanje, sila gravitacije se poigrala, pa reka ide uzbrdo, baš kao i ugašeni autmobili, u ratu padaju neprijateljski avioni, a slučajni prolaznici se dezorijentisani vrte u krug…

Crkva Lazarica

Nedaleko se nalazi i crkva-brvnara „Lazarica“, u kojoj se pričestila vojska kneza Lazara pred polazak u Kosovski boj. Veruje se da je vojska prilikom verskog obreda šest puta obišla oko crkve, a kako se vojska kretala, tako su se za njima okretala i stabla zasađenih šljiva. Ovde i danas rastu uvijena stabla šljiva, uporno čekajući da ih rasplete vojska koja je otišla u boj i još se nije vratila.

Kako do Prolom Banje?

Prolom Banja se nalazi na jugu Srbije na putu Niš— Podujevo -Priština, 85km od Niša i 23,1 km jugoistočno od Kuršumlije. Do Banje se može doći autoputem Beograd-Niš, a zatim magistralnim putem od Niša preko Prokuplja. Nalazi se na severozapadnim obroncima planine Radan , na 550 do 668 m nadmorske visine.

Cene smeštaja

Cene smeštaja nadomak Prolom banje, ko i u samoj Banji, u Prokuplju i okolini su šarenolike. Cene noćenja kreću se njčešće od 20 evra. Šest do sedam noćenja za tročlanu porodicu u apartmanima može koštati od 100 evra pa na više, dok je hotelski smeštaj nešto skuplji.

#Prolom Banja

#Putovanja

#đavolja varoš

'