AKTUELNO

Ove scene mnogima će naterati suze na oči!

Komemoracija povodom smrti jednog od najvećih srpskih i jugoslovenskih pevača zabavne muzike Đorđa Marjanovića održava se u Skupštini grada Beograda.

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

Porodica je prva ušla u Skupštinu, komemoracija je počela pesmom "Zvižduk u 8", a onda je usledio minut ćutanja. Marjanovićeva udovica Eli Nikolajevna i njihova ćerka bile su u crnini, a tugu i bol nisu mogle da sakriju. Prvi je održao govor pijanista Nikola Rackov, koji je uputio poslednje zbogom Đorđu Marjanoviću.

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

- Bio mi je prvi komšija. Znao je šta mu nedostaje i radio je na sebi. S prvog nastupa u Nišu vratio se kao zvezda, a isto i u Rusiji. Zovem to cunamijem. On nije pevao već tumačio tekst. Od estrade je napravio muzičko pozorište. Đorđe je bio majstor za scenski prikaz pop muzike. Od pre neki dan anđeli imaju dobro društvo - rekao je Nikola.

Od Đorđa Marjanovića oprostiće se njegove kolege i prijatelji: prof. Nikola Rackov, Olga Marković, prevodilac i član ruskog kluba "đokista", umetnici Minja Subota, Nada Pavlović i Jovan Maljoković.

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

- Vek smo proveli zajedno na bini, putovanjima, u druženju. On je sigurno najveća zvezda koju smo mi imali i pionir svega onoga što se posle dešavalo u našoj popularnoj muzici. Prvi je održao solistički koncert, prva long-plej ploča koju je snimio PGP RTS bila je njegova. Njegova popularnost u Jugoslaviji i Srbiji bila je neverovatna. Voleo je Moskvu kao i Beograd. Dostojanstveno ga ispraćamo. Neka ovaj skup bude zapamćen i da mladi vide kako Beograd oprašta od Đorđa - oprostio se Mina Subota od Marjanovića.

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

Đorđe Marjanović je umro u 89. godini u Beogradu, u bolnici, od opšte slabosti, s obzirom na svoje godine, iako se prvobitno pisalo da je preminuo od koronavirusa. Rođen je u Kučevu 1931, a u Požarevcu završio gimnaziju. Studirao je farmaciju u Beogradu, koju nikad nije završio. Voleli su ga od Beograda preko Moskve, Minska, Sibira, pa sve do Vladivostoka, pa i dalje, na sve strane Evrope. Muzički je umetnik koji ima dva muzeja njemu u čast - jedan u rodnom Kučevu, a drugi u Moskvi, u vlasništvu "đokiste" Nikolaja Larena.Đorđe Marjanović biće sahranjen u danas u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.Primanje saučešća je od 13.30 časova, opelo je u 14 časova, a sahrana u 14.30 časova.

Đorđe Marjanović je muzikom počeo da se bavi pre više od pola veka. Rođen je u Kučevu 1931. godine. U Beograd je došao na studije farmacije, ali je počeo da se bavi pevanjem.Prvi put je zapevao na audiciji pevača zabavne muzike, koju je organizovalo Udruženje džezista Srbije, da bi u narednom periodu pevao na igrankama i zabavama na Kalemgdanu, u Božidarcu.Prelomni trenutak dogodio se 1958. godine u Nišu, kada je u pauzi između nastupa pevača zabavne i narodne muzike, Đorđe otpevao četiri pesme, među njima i „Zvižduk u osam“, koji je izazvao oduševljenje publike. Bio je prvi pevač zabavne muzike na prostoru Jugoslavije koji nije samo stajao za mikrofonom, već je padao na kolena, valjao se po podu, plakao, bacao sako u publiku.Prvi je pevač koji je imao zvanične klubove obožavalaca u tadašnjoj Jugoslaviji, a velika zvezda je bio i u bivšem Sovjetskom Savezu – na stadionu „Lenjin“ u Moskvi šezdesetih godina, imao je petnaest uzastopnih koncerata, pevajući svake večeri pred petnaestak hiljada ljudi.

Foto: E-Stock/Miloš Rafailović

Učestvovao je na gotovo svim jugoslovenskim festivalima zabavne muzike i bio dobitnik velikog broja nagrada i priznanja.Stariji Beograđani kažu da su zbog Marjanovića izbili i prvi ulični protesti u Jugoslaviji, kada mu nije dodeljena nagrada na festivalu “Zlatni mikrofon” u beogradskom Domu sindikata, 1961. godine. Revoltirana publika je napustila dvoranu, a Marjanović je sa krova jednog „fiće“, kod hotela „Moskva“, pred nekoliko hiljada ljudi, sam, bez orkestra i mikrofona, pevao “Zvižduk u osam“, „Milorda“ i druge pesme.A publika će ga pamiti i po pesmama „Lazarela“, „Romana“, i „Moje ludo srce“.

Autor: M.K.