AKTUELNO

Vernici Srpske pravoslavne crkve danas počinju sa upražnjavanjem velikog, Božićnog posta koji traje punih 40 dana, sve do Božića 2021. godine.

Prvobitno je Božićni post trajao za jedne hrišćane sedam dana, a za druge malo duže. Na saboru 1166. godine koji je održan u vreme konstantinopoljskog patrijarha Luke i vizantijskog cara Manuila svim hrišćanima je bilo naređeno da poštuju 40-dnevni post uoči velikog praznika Hristovog Rođenja.

Prema crkvenim učenjima, Božićni post je ustanovljen radi toga da bismo se pre dana Hristovog rođenja očistili pokajanjem, molitvom i postom, kako bismo čista srca, duše i tela mogli sa strahopoštovanjem da dočekamo Sina Božijeg koji se javio svetu, i da bi mu pored običnih darova i žrtvi, prineli naše čisto srce i želju da sledimo njegovo učenje.

Tokom Božoćnog posta, ponedeljkom, sredom i petkom vernici poste na vodi, utorkom i četvrtkom na ulju, a subotom i nedeljom na ribi. Od 18. do 24. decembra, u ponedeljak, sredu i petak posti se na vodi, a utorak, četvrtak, subotu i nedelju na ulju.

Uzdržavanje od hrane

Pod postom se podrazumeva uzdržavanje od izvesne hrane, pretežno mrsne, i pića na izvesno vreme. Postoji nekoliko stepeni posta:

Kada jedanput u toku dana uzimamo hranu bez ulja i vina, i to pretežno nekuvanu, suvu – tzv. suhojedenje;

Kada uzimamo hranu, takođe bez ulja i vina, više puta na dan, ali kuvanu u vodi – tzv. post na vodi;

Kada uzimamo hranu koja je spremana sa uljem, više puta u toku dana. Kod ovakvog načina posta možemo koristiti vino i alkoholna pića, u određenim količinama, rakove, lignje, školjke i ostale reptilije – ovo je tzv. post na ulju i vinu; 

Kada uzimamo hranu koja je spremana sa ribom, takođe više puta u toku dana – tzv. post na ribi.

Za vreme posta se uzdržavamo od upotrebe mesa i mesnih prerađevina, mleka i proizvoda od mleka i jaja, na za to određeno vreme.

#Post

#božićni post