AKTUELNO

U nastavku pročitajte na koje simptome morate obratiti pažnju i reagovati dok je vreme

Anksioznost je najčešći mentalni poremećaj koji ukoliko se ne dijagnostifikuje i ne leči na vreme može da ostavi psihičke probleme. Kevin Gilliland, klinički psiholog otkrio je za HuffPost da kad pita pacijente misle li da su anksiozni, odgovor je najčešće ne iako se ustvari bore sa tim. 

Anksioznost je teško prepoznati jer se pojavljuje na mnogo različitih načina koji mogu da izgledaju nepovezano. Naši životi su tokom pandemije korona virusa iznenada promenjeni, te osećamo dodatnu brigu, strah i stres. Upravo to može da aktivira hormon stresa kortizol , a time i dovede do emocionalnih i fizičkih simptoma.

Osećate se umornije nego inače, čak i ako tokom dana ne radite mnogo

Gubitak energije je najčešća nuspojava ove pandemije, posebno za ljude koji su obično aktivni ili često vežbaju. Iako ste se naspavali i ne radite mnogo, i dalje vam se čini da ste jako umorni. Postoji mogućnost da vas muči teskoba. Zbog nakupljenog stresa i brige smo  istrošeni, a do popodne većina ljudi završi na kauču ili krevetu jer nema snage.

Ne spavate dobro

Sve vreme ste umorni i samo vam se spava? Možda zaspite, ali kvalitet sna je opao. Teskoba je glavni krivac nesanice kod anksioznih osoba.Prekomerni nivo kortizola negativno utiče na kvalitet odmora i san. Stoga se pridržavajte stalne rutine spavanja, izbegavajte gledanje u ekran računara ili mobilnog telefona pre spavanja, a ograničite unos kofeina u popodnednim satima.

Lako se preplašite

Svi se vremena na vreme uplašimo, ali ako je to više od uobičajenih, vreme je za reakciju. Vaše telo i mozak mogli bi biti u velikoj pripravnosti zbog anksioznosti. Najmanji okidači, na primer vrata koja se zatvaraju mogli bi pokrenuti veću reakciju od uobičajene.

Puno energije usmeravate u hobije ili aktivnosti 

Kuvate kao nikad pre? Učite dva nova jezika? Pravite generalno spremanje doma?  Prekomerni entuzijazam ili ekstremna produktivnost mogu da bud mehanizam borbe sa teskobom.Na taj način kontrolišete barem neki deo života koji možete. Neki ljudi će više vežbati kako bi skrenuli pažnju sa teskobe.Nekome to može da pomogne, a nekome će odmoći. Obavezno odvojite vreme za odmor i preispitivanje svojih osećanja.

Gubite interes

S druge strane,  anksioznost u doba korona virusa se može pojaviti kao apatija.To je zato što su rutine koje su nam dale strukturu i osećaj svrhe sada poremećene ili su u potpunosti nestale. Kad smo onemogućeni da obavljamo važne stvari, poput posla, možemo da se osećamo besmisleno. Stoga, bitno je iskoristiti ovo vreme za pronalaženje novih interesa. Gubitak interesa za neke od vaših najdražih aktivnosti (koje se u teškim slučajevima nazivaju anhedonija, simptom depresije) trenutno nije neobično - ali može biti pokazatelj da vam je potrebna neka stručna pomoć.

Intenzivna usamljenost

Anksioznost se se može manifestovati i kao usamljenost jer je bilo sve zatvoreno. U tom slučaju virutalno održavanje kontakata može dosta da pomogne. 

Ljutite se ili češće imate ispade

Ljudi koji se brinu jer im je neki važan deo života u opasnosti - poput njihovog zdravlja ili zdravlja najmilijih i da imaju malu kontrolu nad ishodom, ljutnja nije ništa neobično. Gnev koji osećate možete usmeriti kako na sebe tako i na druge. Teskoba uzrokuje razdražljivost. Mnogi koji su zabrinuti i razdražljivi tokom ove pandemije pripisaće razdražljivost ograničenjima koja su nametnuta. Dakle, njihova razdražljivost je takođe posledica njihove teskobe.

Stalno zaboravljate stvari 

Poteškoće sa pamćenjem obaveza su takođe jedan od simptoma anksioznosti. Mozak je preopterećen stresom i može da se bori za upravljanje zadacima i mentalnim popisima koji su vam ranije bili rutina. Neki mogu biti odsutni i zaboravni. Njihov je mozak preopterećen anksioznošću koja im odvlači pažnju i smanjuje koncentraciju. 

#Zdravlje

'