AKTUELNO

Saznajte kako na zdrav način možete doprineti zdravlju i opštem stanju vašeg srca, kao i čitavog organizma.

Kad dugo nismo bili fizički aktivni, što je u sadašnjem periodu slučaj, prva asocijacija na započinjanje bilo kakve fizičke aktivnosti budi u nama misao-o, sada treba opet dobro da se pomučimo, oznojimo, a tek kad srce počne užurbano da lupa…I kod te misli, najčešće odustanemo, ili odlažemo početak bavljenja bilo čime u nedogled. A naša prva misao u vezi vežbanja i aktivnosti našeg tela trebala bi da bude-to je dobro za naše celokupno zdravlje, a naročito zdravlje našeg srca i krvnih sudova. 

Ono što treba da znamo jeste da redovno vežbanje i uopšte fizička aktivnost pomaže u sprečavanju i prevenciji visokog krvnog pritiska, srčanog udara, moždanog udara i mnoštva drugih hroničnih bolesti. Uprkos ovim dobro poznatim prednostima, većina ljudi nije fizički aktivna svakodnevno. Za to postoji dosta razloga- lenjost, apatija, uljuljkanost u dobro poznatoj svakodnevnici, nedostatak želje i volje,ali nekad i zdravstveni problemi. Jedan od razloga može biti pogrešno uverenje da vežbanje zahteva naporan rad srca i strah da ćemo možda svoje zdravstveno stanje pogoršati. 

Takvo razmišljanje se javlja jer je većina ljudi je zamaglila razliku između vežbanja za zdravlje i dobrobiti i vežbanja za kondiciju u atletskom, sportskom smislu. A prava istina je, da ako vežbate da budete zdravi, potrebno je vrlo malo truda da biste videli ogromnu korist, čak i od minimalne ili umerene fizičke aktivnosti. 

Duži, zdraviji život i uz minimalnu do umerenu fizičku aktivnost

U nedavno objavljenom članku u časopisu The American Journal of Cardiology[1], navedena su istraživanja o zdravstvenim efektima oba spektra vežbanja, od minimalnog do maksimalnog. Skromna aktivnost - čak i samo sat vremena hodanja ili recimo, rada u bašti nedeljno, bila je povezana sa nižim stopama srčanog udara, šloga i smrti usled raznih uzroka, pokazala je analiza koja je obuhvatila više od 320 000 ispitanih odraslih osoba. Otkriveno da su ljudi koji su umereno vežbali, čak samo 15 minuta dnevno, u proseku su živeli tri godine duže od svojih potpuno neaktivnih vršnjaka.

Foto: Promo

Iako je više vežbanja bolje za vaše zdravlje, optimalna mera bi bila od 45 do 60 minuta svakodnevnog umerenog vežbanja. Čak i samo šetanje ili brzi hod daje pozitivne efekte- osobe gube na kilogramima, krvni pritisak se uravnotežava, a vrednosti holesterola u krvi padaju. 

I pored izgovora da je vežbanje preteško ili zamorno za njih, mnogi ljudi navode da nemaju vremena za fizičku aktivnost. Ali, ako obavljate svoju svakodnevnu rutinu, obično možete naći način da dodate neku kraću ili dužu šetnju, ili da samo penjete stepenicama, umesto liftom. Potrudite se da težite dnevnom cilju od samo 30 minuta umerenog hodanja. Možete to raditi i u serijama od po 10minuta i bilo kojim tempom koji odgovara vašem telu. A osobama koje i dalje tvrde da su previše zauzete za vežbanje, posvećujemo jedan citat: "Oni koji misle da nemaju vremena za fizičku aktivnost, pre ili kasnije moraju naći vremena za bolest."

[1] Gerald F. Fletcher, Carolyn Landolfo, Josef Niebauer, Cemal Ozemek, Ross Arena and Carl J. Lavie; “Promoting Physical Activity and Exercise”; Journal of the American College of Cardiology; Volume 72, Issue 14, October 2018; DOI: 10.1016/j.jacc.2018.08.2141; https://www.onlinejacc.org/content/72/14/1622

A ako ste se, takođe, pitali koji su to vitamini i minerali bitni za zdravlje i opšte stanje našeg srca i krvnih sudova, kao i naše opšte zdravlje i kondiciju, odgovor sledi. 

Nastavak takođe sledi…

Autor: Pink.rs

#krvni sudovi

#srce

#zdravlje srca

'