AKTUELNO

Kardiovaskularni sistem nakon preležane Covid infekcije

Sa Profesorkom dr Svetlanom Apostolović, specijalistom kardiologije iz Univerzitetskog Kliničkog centra u Nišu, razgovaramo o zaštiti kardiovaskularnog sistema nakon preležane Covid infekcije.

Naše iskustvo pokazuje da briga o pacijentima koji su imali COVID-19 infekciju ne bi trebalo da prestane na kraju akutne bolesti. Veliki broj pacijenata je prijavio uporne simptome, a najčešće tegobe su bile: umor, lupanje srca, otežano disanje, bol u grudima. Ostali prijavljeni simptomi uključuju bol u zglobovima, glavobolju i smanjenu koncentraciju.

Iz Svetske Zdravstvene Organizacije upozoravaju da bi oni koji su preležali Covid-19 mogli da se suoče i sa neželjenim efektima opasnim po život, mesecima posle oporavka od infekcije.

Nekoliko studija ukazalo je na potencijalne komplikacije koje se javljaju posle kovida. Visoke vrednosti krvnog pritiska, tahikardija i manifestacije srčane insuficijencije bile su vodeće objektivne promene. U više od polovine slučajeva bili su potrebni dodatni testovi i promene u lečenju.

Opseg kliničkih odgovora na COVID-19 je izuzetno širok. Prema najnovijim epidemiološkim podacima, oko 80% pacijenata sa COVID-19 infekcijom ima blage simptome, oko 45% ima simptome koji zahtevaju bolničko lečenje, dok je za 5% pacijenata potrebna mehanička ventilacija. Razlika u toku bolesti je povezana sa stepenom virusnog opterećenja, imunološkim odgovorom, uzrastom pacijenta i prisustvom pratećih bolesti kao što su povišen krvni pritisak, dijabetes i problem sa zgrušavanjem krvi.

U osnovi infekcije Covid virusom je povreda zida krvnog suda, kroz koji virus ulazi u organizam. Nakon toga dolazi do zapaljenja, nakupljanja belih krvnih zrnaca i trombocita. Konačni rezultat je tromboza krvnih sudova.

Kardiovaskularne komplikacije nakon COVID-19

Nakon preležane infekcije mnogi pacijenti su ponovo primljeni u bolnicu sa bolom u grudima i povišenim srčanim enzimima i nivoom D-dimera. Plućna embolija je veoma česta. Kod pacijenata sa visokim kardiovaskularnim rizikom dijagnostikuje se začepljenje koronarne arterije trombom. Kod mnogih pacijenata zabeležen je i infarkt srca. Mogu se primetiti trombovi u krvnim sudovima ekstremiteta, miokarditis i druge komplikacije.

Kod pacijenata sa COVID-19 infekcijom dolazi i do aritmija. One mogu biti rezultat respiratornih problema, nedostatka kalijuma, magnezijuma, pa čak i upotrebe nekih lekova koji se koriste u lečenju COVID-19, pa se savetuje oprez.

Nedostatak vitamina D povezan je sa povišenim vrednostima krvnog pritiska, što dovodi do zapaljenja i ateroskleroze, koja je u osnovi oboljenja srca i krvnih sudova. Velike epidemiološke studije su istakle da smanjen nivo vitamina D može da ukaže na kardiovaskularni rizik, jer može ubrzati razvoj ateroskleroze i tako dovesti do srčanog ili moždanog udara. Uzroci hroničnog nedostatka vitamina D su i neka oboljenja štitne žlezde, povećanje insulinske rezistencije, poremećaj rada ćelija pankreasa i dijabetes.

Niže vrednosti vitamina D su povezane sa narušavanjem funkcije krvnih sudova, metaboličkim sindromom i njegovim komponentama, naročito koncentracijom HDL (dobrog) holesterola u krvi.

Pacijenti koji boluju od povišenih vrednosti krvnog pritiska, sa nedostatkom vitamina D, su u dvostruko većem riziku za nastanak srčanog i moždanog udara. Pronađena je uska povezanost između nedostatka vitamina D i usporenog protoka kroz krvne sudove srca, oštećenja njihovih zidova i razvoja ateroskleroze. Smanjeni nivoi proteina koji vezuju vitamin D pronađeni su u krvi pacijenata koji su preživeli infarkt u mladosti. Nizak nivo vitamina D je povezan sa upalom, višim nivoom kalcifikacije krvnih sudova srca, povećanim brojem trombocita i smanjenom elastičnošću krvnih sudova.

Homocistein kao faktor rizika za nastanak srčanog i moždanog udara

Homocistein je od svog otkrića 1932.god. predmet mnogobrojnih naučnih ispitivanja. U pitanju je aminokiselina koja, ukoliko je prisutna u većim količinama, predstavlja faktor rizika za nastanak srčanog i moždanog udara.

Za povećanje nivoa homocisteina u krvi može biti odgovoran nedostatak vitamina B ili folata, kao i urođeni defekt koji otežava pretvaranje folata u njegov aktivni oblik. Ostali faktori rizika uključuju: nizak nivo hormona štitne žlezde, psorijazu, oboljenje bubrega.

Ako na testu imate povišen nivo homocisteina, mogli biste biti izloženi povećanom riziku od razvoja brojnih zdravstvenih problema. Neka uobičajena stanja povezana sa visokim homocisteinom su: ateroskleroza, tromboza, koronarna arterijska bolest, dementia, Alchajmerova bolest.

Visok homocistein značajno pojačava štetne efekte faktora rizika za bolesti srca (povišeni krvni pritisak, pušenje, metabolizam lipida i lipoproteina, kao i razvoj upale). Takođe, dovodi do oštećenja zidova krvnih sudova, smanjenja njihove elastičnosti i problema sa zgrušavnjem krvi.

Kod pacijenata koji su imali infarkt, povećan homocistein je pokazatelj budućih koronarnih događaja. Studije su pokazale da visok nivo homocisteina povećava rizik of smrtnosti kod osoba sa bolestima srca i krvnih sudova. Glavni put eliminacije homocisteina je putem bubrega, pa bolesti bubrega dodatno povećavaju rizik of bolesti srca.

Studijama je takođe pokazano da porast nivoa homocisteina of 3mcmol/L povećava pojavu nastanka srčanog udara za 15% i moždanog udara za 24%. Homocistein povećava zgrušavanje krvi, oksidativni stres i oštećuje zidove krvnih sudova.

CARDIOvitamin® FD3- štiti kardiovaskularni sistem nakon Covid infekcije

Osobama koje imaju povišen nivo homocisteina preporučuje se promena načina ishrane, savetuje se povećan unos vitamina B i folne kiseline, ishrana bogata folatima kao što su zeleno povrće, sok od pomorandže i pasulj. Lekari mogu propisati i svakodnevno uzimanje suplemenata folne kiseline, vitamina D, B i C, koji mogu pomoći u smanjenju nastanka novih vaskularnih dogadjaja nakon preležanog moždanog udara.

Foto: Promo/Cardiovitamin

CARDIOvitamin® FD3 je preparat sa povećanim dozama aktivnog oblika folne kiseline i vitamina D3, kao i kombinacijom vitamina B, C i D. CARDIOvitamin® FD3 doprinosi sniženju nivoa homocisteina, koji je factor rizika za nastanak infarkta i šloga. Prednost mu je što sadrži vitamin D3 u dozi od 1000IJ i aktivni folat nove generacije, koji ima višestruko veću bioraspoloživost u odnosu na običnu folnu kiselinu.

Cardiovitamin® FD3 zajedno sa aspirinom čuva funkciju zidova krvnih sudova. Cardiovitamin® FD3 doprinosi smanjenju neželjenih efekata nakon Covid infekcije i ublažavanju simptoma produženog Covida.

Autor: P.R.