AKTUELNO

Prošle godine od ukupno 2.500 pregledane dece u Domu zdravlja Voždovac, pronađeno je 770 prvih dijagnoza poremećaja govora.

Kako dolazi do poremećaja govora kod dece, u čemu roditelji greše i ima li u Srbiji dovoljno logopeda, o ovim i drugim temama u Jutarnjem programu TV Pink govorile su dr Silvana Punišić sa Insituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora i dr Violeta Pravdica iz Doma zdravlja na Voždovcu.

Punišić jepodsetila da se danas obeležava evropski dan logopeda i  rekla da je ovaj dan ustanovljen 2004. godine, kao i da svake godine postoji jedna tema koja se "forsira" i o kojoj se priča.

-Na današnji dan bi baš trebalo da se govori o logopediji, da se podigne svest ljudi o značaju dobrog govorenja, o značaju pravilnog govora i jezika, kao i o ulozi logopeda, da se razgovara o značaju dobre komunikacije i o tome da ništa ne može da zameni dobru komunikaciju - naglasila je Punišić i pozvala sve institucije da otvore svoja vrata ili svoje telefone, naročito one koje se bave razvojem govora i jezika, odnosno terapijom govorno-jezičkih poremećaja i generalno rehabilitacijom, kao i škole, vrtiće.

Komora logopeda, prema njenim rečima, zalaže se za zakon o logopedskoj delatnosti i dodaje da se nada da će do kraja godine biti donet zakon o logopedskoj delatnosti, gde će biti definisan kako posao logopeda tako i kriterijum kada otići logopedu, kako prepoznati poremećaj...

Foto: Pixabay.com

Prema njenim rečima, u Srbiji ima oko 350 logopeda , ali se ne zna njihov tačan broj.

Foto: Printscreen

-Upravo je to zato što nemamo zakon, nemamo akta, mi ne možemo znati koliko ih ima, mi operšemo sa brojem logopeda koji su u određenim ustanovama - rekla je ona.

Punišić, objašnjava da je struka logopeda deficitarna, jer mnogi koji upišu taj smer na Defektološkom fakultetu, iz straha da neće dobiti posao preusmere se na drugu struku.

--Broj od 350 logopeda ne pokriva ni 10 odsto potreba, ne mogu da obave trijažu, testiranja, alarmantno je zaista - istakla je Punišić, dodajući da do 2011. godine su logopedi bili na budžetu, a da je u jednom trenutku oodređeno da logopedi nisu potrebni državi, kao i da se potrebe dece mogu pokriti brojem logopeda koji su u domu zdravlja, i u nekim drugim ustanovama.

Ona je napomenula da su usluge logopeda skupe, jer to nije jednodnevni tretman, već nešto što traje godinama.

Dr Pravdica je istakla da izabrani pedijatar svako dete sa indikatorom rizika već u prvoj godini treba da uputi kod logopeda.

Foto: Printscreen

-Nama najmlađi uzrast dođe sa devet meseci i već tada se već mogu videti pokazatelji pravilnog razvoja, psihomotoričkog razvoja, koji je važan osnov za govorno-jezički razvoj, a i razgor sa roditeljima i njihova edukacija su važni, jer treba znati kako pratiti, procenjivati i adekvatno stimulisati dečji razvoj - istakla je doktorka.

-Ukoliko vidimo da neka kašnjenja postoje, zakazuju se i vanredni kontrolni pregledi, na 6 meseci, a ako vidimo da dete stagnira mi ih upućujemo na preglede i kod drugih stručnjaka, prvo se gleda sluh, ako dete ne reaguje, ne obazire se na glas majke, možemo uključiti i psihijatre - objašnjava Pravdica i naglašava da na taj način se do druge godine najmanje tri puta obavi pregled kod logopeda, a ako su pokazatelji razvoja uredni dete tek u 4. godini se šalje na obavezan pregled kod logopeda.

Sa četiri godine, prema njenim rečima, mora biti razvijena artikulacija, da su gramatičke strukture savladane, može i da se odstupa u artikulaciji pojedinih glasova, kao i da se uočava da li potrebno savetovati dodatne mere ili kontrolni pregled. Ona je naglasila da je oko 350 dece uspešno završilo tretmane.

Osnovni problem: Deca sa dve, tri godine tek počinju da govore

Punišić je naglasila da je "gorući problem" kod nas taj, što deca tek sa dve, tri ili četiri godine tek progovorila ili još uvek nisu progovorila i naglašava da se zato sa tretmanima mora početi vrlo rano.-Nekada dobijemo dete od 3 godine i tada je već kasno za pomoć. Dete najkasnije mora doći kod logopeda sa dve godine - istakla je Punišić.

#Lek

#deca

#logoped

'