AKTUELNO

Aleksandar Čupić, koji je poslednjih dana u centru pažnje javnosti zbog političkog angažmanaa, a od danas i novi predsednik Narodne skupštine, godinama je sa suprugom Anom gradio sasvim drugačiju priču – porodični život u prirodi, organsku proizvodnju i posao koji je nastao iz želje da njihovo petoro dece odrasta uz zdravu hranu i daleko od gradske gužve

Njihova priča počela je mnogo pre nego što je Čupić postao poznat široj javnosti. Ana, po profesiji lekarka, i Aleksandar, docent na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, odlučili su još 2011. godine da Beograd zamene životom pod Kosmajem. Umesto gradske svakodnevice, odabrali su kuću, veliko imanje, zemlju i posao koji će vremenom postati mnogo više od hobija.

Beograd zamenili imanjem pod Kosmajem

Ana i Aleksandar, oboje poreklom iz Prokuplja, doneli su 2011. godine odluku da se sa porodicom presele u Sopot. Kupili su kuću sa 2,6 hektara zemljišta, a kako su se njihove ideje i planovi razvijali, proširili su imanje na približno 3,7 hektara. Poljoprivredno gazdinstvo registrovali su 2012. godine.

Njihova prvobitna ideja nije bila da pokrenu veliki posao, već da za svoju porodicu obezbede kvalitetne namirnice, uzgajane na način koji ne podrazumeva upotrebu sintetičkih pesticida i mineralnih đubriva. Međutim, ono što je počelo kao potreba porodice vremenom je preraslo u ozbiljan poljoprivredni poduhvat.

Upravo iz takve ideje nastalo je Eko domaćinstvo dr Čupić, koje su supružnici razvijali pod Kosmajem, posvećujući se organskoj proizvodnji i očuvanju prirode.

Do 2021. godine njihovo gazdinstvo imalo je pet plastenika ukupne površine oko 26 ari. U njima su uzgajali različite vrste povrća – paradajz, papriku, krastavce, tikvice, spanać, kupus i brojne druge kulture.

Za Anu i Aleksandra proizvodnja nije se svodila samo na to da nešto poseju i uberu. Veliku pažnju posvećivali su zemlji, njenom očuvanju, pravilnom plodoredu, kao i proizvodnji sopstvenog semena i rasada. Takav pristup zahteva mnogo rada, znanja, strpljenja i planiranja, posebno kada je reč o organskoj poljoprivredi, u kojoj proizvođači ne mogu da se oslanjaju na uobičajene hemijske preparate.

Ana je bila nosilac sertifikovanog organskog gazdinstva i prvenstveno se bavila zdravljem biljaka i samom proizvodnjom, dok je Aleksandar preuzimao odgovornost za plasman proizvoda i komunikaciju sa kupcima.

Njihov porodični posao nije se završavao na prodaji svežeg voća i povrća. Kada bi imali viškove u proizvodnji, supružnici su ih prerađivali u zimnicu, koristeći tradicionalne recepte. Na taj način trud uložen u proizvodnju nije se završavao sa sezonom, a na njihovom imanju ništa nije moralo da propadne.

Proizvode su plasirali pod brendom „dr orgAna“, a kupci su do njih mogli da dođu preko prodavnica organske hrane u Beogradu, ali i direktnom dostavom.

Osim što su proizvodili hranu, Ana i Aleksandar bili su posvećeni i prenošenju znanja. Učestvovali su u obukama namenjenim ljudima zainteresovanim za organsku poljoprivredu, a bili su i među osnivačima organske zadruge koja je povezivala proizvođače sa kupcima.

Njihovo imanje tako je postalo mesto na kojem se nije razvijala samo proizvodnja, već i ideja o drugačijem odnosu prema hrani, zemlji i načinu života.

U njihovoj priči organska proizvodnja nije bila samo poslovna odluka, već način života. Veliko imanje, plastenici, bašta, rad sa zemljom i porodična svakodnevica postali su deo života koji su svesno izabrali, daleko od ritma velikog grada.

Od porodične ideje da sami uzgajaju hranu, Ana i Aleksandar Čupić izgradili su organsko gazdinstvo koje je postalo njihov zajednički posao, ali i način života koji su odabrali za sebe i svojih petoro dece.

Šestoro dece odrasta uz baštu i život na selu

Porodica Čupić danas ima šestoro dece. Odluka o preseljenju iz Beograda bila je, kako se navodi, povezana upravo sa željom da deca imaju drugačije detinjstvo, uz više prostora, prirode i svakodnevnog kontakta sa životom na selu.

Najmlađi članovi porodice odrastaju uz porodično gazdinstvo i postepeno se uključuju u poslove na imanju. Kroz svakodnevne aktivnosti uče kako se uzgajaju biljke i odakle dolazi hrana koju jedu.

Nije im neobično da sami uberu krastavac ili paradajz i pojedu ga odmah u bašti. Za Anu i Aleksandra to je jedan od važnih razloga zbog kojih su se odlučili za život podno Kosmaja - da njihova deca odrastaju uz prirodu i upoznaju ukus sveže ubranog voća i povrća.

Autor: S.M.