AKTUELNO

Sve što treba da znate o trećoj dozi vakcine, da li da kombinujete ili ipak ne, objasnio je imunolog Nikola Žugić.

Profesor sa Univerziteta u Arizoni objašnjava sve o trećoj dozi vakcine, da li kombinovati, kog proizvođača izabrati?

Naš čuveni imunolog prof. dr Janko Nikolić Žugić, šef katedre za imunologiju Univerziteta Arizona u Tusonu u intervjuu objasnio je i kako bi trebalo kombinovati vakcine prilikom primanja treće doze i šta zapravo ona znači.

Treća doza svima ili samo nekima?

- Naučno gledano, treća doza ima smisla samo kod ugroženih kategorija, onih koji nisu uspeli da naprave dobar imunski odgovor. Za imunokompromitovane je apsolutno preporučena, tu uopšte nema dileme. To smo videli kod obolelih od raka pod citostatskom terapijom ili kod tretmana za nor. B limfocitnu leukemiju, gde osoba ima nedostatak B-limfocita i ne može da napravi antitela. Posle druge doze vakcine kod ovih osoba su obično detektabilni T-limfociti specifični za virus, koji bi trebalo da brane od njega, ali ih ima malo. A posle treće doze ovi T-limfociti specifični za SARS-CoV-2, iliti tzv. ćelije ubice, znatno rastu. Kod zdravstvenih radnika postoje strateški razlozi za treću dozu - mada jače vakcine štite većinu i od reinfekcije i od ozbiljne bolesti, infekcija ipak izbacuje iz stroja, onesposobljava zdravstveni sistem, ponovo je u pitanju karantin, briga za porodicu itd. Onima koji brinu o drugima i koji su najizloženiji teško je da rade pod strahom od bolesti i pod pritiskom da se ostane na radnom mestu i brine o pacijentima.

Koju vakcinu savetujete kao treću dozu?

- Stručnjaci bi morali da preporuče šta bi posle čega trebalo da se primi, jer je za ljude najgora nejasnoća. Ne može to da bude ostavljeno ljudima da biraju kao da je u pitanju pijaca. Ja bih najtoplije preporučio "Fajzerovu" onima koji je nisu primili. Istraživanja pokazuju da RNK vakcine smanjuju broj obolelih za više od 80 odsto, smrtnost i teške slučajeve bolesti čak 25 puta, a efikasne su i protiv delta soja. Ključ je u tome što su po snazi najbliže infekciji jer nose samu mRNK, sličnog tipa kao što bi i virus nosio, jedino što je znatno ublažena. I onda daje imunski odgovor približan odgovoru na sam virus. Nažalost, za "astra zeneku" i "sinofarm" podaci tog tipa se ili ne skupljaju, ili su nekompletni. Kineska vakcina je u sprečavaju bolesti efikasna u 40-50 odsto slučajeva kod originalnog, Vuhan soja, a manje protiv novijih varijanata. Međutim, i ona štiti, pogotovo od teške bolesti i smrti, mnogo više nego kad ste bez vakcine. Bolje primiti "sinofarm" nego ništa. Verovatno bi i njena treća doza pomogla.

Većina ljudi u Srbiji je primila upravo kinesku, "sinofarm" vakcinu.

- Za treću dozu bih definitivno išao na različitu vakcinu.

Posle "sputnjika V", koji ima dve različite komponente, koju biste savetovali kao treću?

- Nosač kod "sputnjika V" su ljudski adenovirusi, a oni izazivaju prehlade i relativno veliki procenat ljudske populacije ima imunost na neke od njih, pa je problem što će ta imunost praktično skloniti vakcinu pre nego što uspe da efikasno izazove imunski odgovor na SARS-CoV-2. I zato bih kao treću "fajzer", ili čak možda i "sinofarm", pre nego jos jedan "sputnjik".

A za onoga ko je primio dve doze "Fajzerove"?

- "Astra zeneka" kao treća, jer je najrazličitija. Veća je verovatnoća da postoji imunost na adenovirusni nosač u "sputnjiku V" zbog ljudskih adenovirusa, nego na "astra zeneku", kojoj je nosač adenovirus šimpanze.

Po vama, zdravi ljudi u Srbiji sad ne treba da jure za trećom dozom?

- To bi bilo u kontekstu dostupnosti jer mnogo je važnije sa dve doze zaštititi što više ljudi nego davati treću već zaštićenima.