AKTUELNO

Promena poreske politike, drugačiji sistem subvencionisanja privrede, osnivanje Razvojne banke Srbije i veća kontrola državnih investicija neke su od najvažnijih ekonomskih mera koje predlaže Studentska lista.

Radomir Saičić, akademik, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu i predstavnik ove liste, govorio je o ekonomskim prioritetima, dok je 14. novembra objavljen i detaljan program „Privreda i finansije“, u kojem su predstavljeni konkretni predlozi za promenu ekonomskog modela Srbije.

Jedna od najzanimljivijih najava odnosi se na poreski sistem.

Prema programu, rad bi trebalo da bude manje oporezovan, dok bi veći teret trebalo da snosi velika imovina.

Planirano je uvođenje više razreda za progresivno oporezivanje dohotka, pri čemu bi se porez obračunavao na mesečnu zaradu, a ne kroz dosadašnji model godišnjeg poreza. Posebno je zanimljivo što bi se neoporezivi deo zarade povećao sa sadašnjih 23 na 35 odsto prosečne zarade.

To bi, prema obrazloženju programa, značilo da zaposleni sa manjim primanjima plaćaju manje poreza, dok bi oni sa višim prihodima snosili veće poresko opterećenje.

Menja se model subvencija za strane i domaće investitore

Značajna promena predložena je i u politici državnih podsticaja. Studentska lista najavljuje ukidanje subvencija po radnom mestu, uz poštovanje već preuzetih obaveza.

Ubuduće bi podsticaje dobijali projekti koji doprinose povećanju prosečnih zarada, a kriterijumi bi bili prilagođeni stepenu razvijenosti opštine.

U programu se posebno kritikuje dosadašnji model privlačenja investicija zasnovan na jeftinoj radnoj snazi.

„Model jeftine radne snage je potrošen“, navodi se u predstavljanju ekonomskog programa, uz poruku da država treba da podstiče domaću proizvodnju, inovacije i stabilna radna mesta.

Cilj je, kako je predstavljeno, da se veći značaj da kompanijama koje razvijaju proizvode i tehnologije konkurentne na evropskom i svetskom tržištu.

Razvojna banka Srbije kao novi izvor finansiranja privrede

Jedan od konkretnih predloga jeste osnivanje Razvojne banke Srbije, koja bi nastala transformacijom Fonda za razvoj i Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI).

Prema programu, nova banka trebalo bi da bude formirana u prvoj polovini mandata, a njena prednost bila bi mogućnost pristupa sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih međunarodnih razvojnih institucija.

Planirano je da Razvojna banka kreditiranje obavlja isključivo preko poslovnih banaka, bez naloga Vlade, dok bi njeno zaduživanje zakonom bilo ograničeno na četvorostruki iznos kapitala.

Ovakvim modelom, kako se navodi u programu, trebalo bi da se izbegnu problemi kakvi su pratili nekadašnju Razvojnu banku Vojvodine.

Šta će biti sa dinarom i javnim dugom?

Saičić i Studentska lista posebno ističu očuvanje stabilnosti domaće valute.

U ekonomskom programu navodi se da ne bi bilo promene postojećeg režima relativno stabilnog kursa dinara uz ciljanje inflacije.

U obrazloženju se ističe da bi devalvacija mogla kratkoročno da pomogne izvozu, ali bi istovremeno povećala cene i umanjila vrednost štednje građana.

Međutim, predložena je i promena strukture javnog duga. Prema podacima navedenim u programu, svega 22,5 odsto javnog duga Srbije denominovano je u dinarima, dok je ostatak u stranim valutama.

Cilj je da se taj udeo poveća na 30 odsto do kraja mandata, između ostalog i uvođenjem dinarskih štednih obveznica za građane. Takođe, predviđeno je da se garancije i zaduživanje javnih preduzeća obračunavaju u dinarima.

Razvojna banka Srbije kao novi izvor finansiranja privrede

Jedan od konkretnih predloga jeste osnivanje Razvojne banke Srbije, koja bi nastala transformacijom Fonda za razvoj i Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI).

Prema programu, nova banka trebalo bi da bude formirana u prvoj polovini mandata, a njena prednost bila bi mogućnost pristupa sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih međunarodnih razvojnih institucija.

Planirano je da Razvojna banka kreditiranje obavlja isključivo preko poslovnih banaka, bez naloga Vlade, dok bi njeno zaduživanje zakonom bilo ograničeno na četvorostruki iznos kapitala.

Ovakvim modelom, kako se navodi u programu, trebalo bi da se izbegnu problemi kakvi su pratili nekadašnju Razvojnu banku Vojvodine.

Šta će biti sa dinarom i javnim dugom?

Saičić i Studentska lista posebno ističu očuvanje stabilnosti domaće valute.

U ekonomskom programu navodi se da ne bi bilo promene postojećeg režima relativno stabilnog kursa dinara uz ciljanje inflacije.

U obrazloženju se ističe da bi devalvacija mogla kratkoročno da pomogne izvozu, ali bi istovremeno povećala cene i umanjila vrednost štednje građana.

Međutim, predložena je i promena strukture javnog duga. Prema podacima navedenim u programu, svega 22,5 odsto javnog duga Srbije denominovano je u dinarima, dok je ostatak u stranim valutama.

Cilj je da se taj udeo poveća na 30 odsto do kraja mandata, između ostalog i uvođenjem dinarskih štednih obveznica za građane. Takođe, predviđeno je da se garancije i zaduživanje javnih preduzeća obračunavaju u dinarima.

Državni ugovori, javne investicije i kontrola trošenja novca

Saičić je u razgovoru za RTS istakao da je neophodno preispitati državne ugovore, uključujući i one koji se odnose na velike infrastrukturne projekte.

Govoreći o Ekspu, naveo je da javnost nema potpun uvid u sve preuzete obaveze i da bi eventualna nova vlast morala da utvrdi koji su ugovori pravno obavezujući i u interesu Srbije.

„Sve one ugovore koji su pravno obavezujući, u našem interesu, mi ćemo poštovati, naravno, ali ćemo ispitati mnoge stvari“, rekao je Saičić za RTS.

U ekonomskom programu predviđeno je da kompletni tekstovi javnih ugovora budu dostupni građanima, zajedno sa cenama i bodovanjem ponuđača.

Predlaže se i uvođenje nacionalnog cenovnika za javne radove, kao i referentnih cena za lekove, IT opremu, vozila i gorivo. Ukoliko ponuđene cene budu značajno odstupale od referentnih, ugovori bi morali da prođu dodatnu proveru.

Za velike projekte koji su već u toku predviđena je revizija, nakon koje bi se odlučivalo da li će biti nastavljeni, izmenjeni ili obustavljeni.

Tehnologija i stručnjaci kao osnova budućeg razvoja

Saičić je u intervjuu za NIN govorio i o značaju razvoja privrede zasnovane na znanju, kao i o uključivanju naučnika i preduzetnika iz dijaspore.

Prema njegovim rečima, plan je da se podstakne otvaranje visokotehnoloških kompanija i istraživačko-razvojnih centara, kako bi Srbija razvijala proizvode i usluge veće dodate vrednosti.

U razgovoru za NIN naveo je i da bi u roku od godinu dana trebalo doneti reformske zakone koji bi obuhvatili telekomunikacije, osiguranje, avio-saobraćaj, bankarske provizije, maloprodaju i poresku politiku.

Ekonomski program Studentske liste tako obuhvata širok spektar promena, od oporezivanja zarada i imovine do upravljanja državnim preduzećima i finansiranja domaće privrede. Koliko će ove mere biti izvodljive i kakve bi konkretne efekte imale na budžet, investicije, zarade i poslovanje kompanija, zavisiće od načina njihove razrade i eventualne primene.

Autor: Iva Besarabić