AKTUELNO

Mihail Gorbačov, poslednji lider Sovjetskog Saveza, koji je preminuo u utorak u 92. godini, ostaće upamćen na Zapadu kao heroj, dok je za većinu Rusa bio izdajnik!

Gorbačov, osmi i poslednji lider SSSR, preminuo je u utorak uveče nakon duge i teške bolesti. Bio je jedan od najuticajnijih i najpoznatijih političara 20. veka. Bio je na čelu moćnog Sovjetskog Saveza, najveće države na svetu, koja se prostirala od Pacifičkog okeana na istoku do Crnog mora na zapadu i od

Arktičkog okeana na severu do nepreglednih stepa Mongolije.

Perestrojka i glasnost

Gorbačov je po dolasku na vlast 1985. predstavio program reformi države, koja je postojala gotovo punih 70 godina. Cilj mu je bio da se oživi posustala ekonomija i reformišu zastareli politički procesi. Njegove reforme, međutim, postale su katalizator za seriju događaja koji su okončali vladavinu komunista ne samo u SSSR nego i u ostalim državama iza nekadašnje gvozdene zavese. Bio je prvi generalni sekretar Komunističke partije Rusije rođen posle Oktobarske revolucije 1917. i najmlađi član Politbiroa. Znao je da je dubinska reforma Komunističke partije preduslov za uspeh ekonomskih reformi.

Zahvaljujući njemu, perestrojka (restrukturiranje) i glasnost (otvorenost) postale su uobičajene reči u SSSR, ali i na Zapadu. Ipak, na kongresu partije po dolasku na vlast 1985. jasno je stavio do znanja da ne namerava da plansku ekonomiju zameni slobodnim tržištem. Otvaranje dotad i te kako represivnog režima izazvalo je bunu među mnogim nacijama koje su činile SSSR. Neredi u Kazahstanu u decembru 1986. najavili su period nemira.

Sastanci s Reganom

Gorbačov je želeo da okonča Hladni rat, sa američkim predsednikom Ronaldom Reganom se na jednom od sastanaka dogovorio o odustajanju od cele generacije nuklearnog naoružanja. Najavio je i jednostrane rezove u konvencionalnim sovjetskim snagama, koji su na kraju doveli i do kraja sovjetske okupacije Avganistana.

Najveći test za Gorbačova bio je u u zemljama koje je SSSR aneksirao u istočnoj Evropi i na Baltiku. Njihova želja za nezavisnošću je jačala i raspad Sovjetskog Saveza je počeo upravo na Baltiku. Prve su se zagrljaja Moskve oslobodile Letonija, Litvanija i Estonija, a pokret za nezavisnost se potom proširio na druge zemlje Varšavskog pakta. Sve je kulminiralo 9. septembra 1989, kad je stanovnicima Istočne Nemačke nakon masovnih protesta dozvoljen slobodan prelazak u Zapadni Berlin.

Vojni udar

Gorbačov nije poslao tenkove, već je poručio da je ponovno ujedinjenje Nemačke unutrašnja stvar Nemačke. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1990. zbog "vodeće uloge koju je odigrao u radikalnim promenama u odnosima između Istoka i Zapada". Ipak, u avgustu 1991. tvrdoj komunističkoj liniji je prekipelo. Organizovan je vojni udar u Moskvi. Gorbačov je uhapšen dok je bio na odmoru na Crnom moru. Vlast je preuzeo Boris Jeljcin, koji je okončao puč, pohapsio demonstrante i lišio Gorbačova političke moći u zamenu za slobodu. Gorbačov je 1996. pokušao da se vrati na vlast, ali je na izborima dobio ponižavajućih manje od pet odsto glasova. Istraživanje iz 2021. pokazalo je da više od 70 odsto Rusa smatra Gorbačova izdajnikom koji je zemlju tokom vladavine vodio u pogrešnom pravcu.

Sredstva za fond Snimao reklame Zanimljivo je da se Gorbačov pojavio u nekoliko reklamnih kampanja za zapadne robne marke kako bi prikupio novac za svoj fond, uprkos protivljenju svojih bliskih saradnika. Najpoznatija je reklama koju je snimio za "Pica hat", u kojoj bivši predsednik SSSR prelazi Crveni trg kako bi ušao u restoran poznatog američkog brenda. Tamo se žestoko raspravlja o njegovoj zaostavštini, ali prisutni na kraju pozdravljaju činjenicu da je on doveo "Pica hat" u Rusiju. Pojavio se i u kampanji "Luja Vitona", koja ga je prikazala na zadnjem sedištu automobila kako se vozi kroz Berlin. On gleda kroz prozor automobila u ostatke Berlinskog zida s torbom te luksuzne marke koju drži pokraj sebe.

Apel iz 2019. godine Uništiti nuklearno oružje U novembru 2019. Gorbačov je dao intervju za BBC. U njemu je predložio svim zemljama da pozovu na uništenje nuklearnog oružja. - Sve dok postoji oružje masovnog uništenja, poput nuklearnog, opasnost za ceo svet je kolosalna. Sve nacije trebalo bi da pozovu na uništenje nuklearnog oružja. To je nešto što moramo učiniti ako želimo da spasemo čovečanstvo i našu planetu. Pogledajte šta se događa. Napetosti i pucnjave ima širom sveta. Šaljemo borbene avione i mornaricu na razna mesta. To nije situacija u kojoj želimo da budemo - rekao je Gorbačov.

Zanimljivosti

- Rođen je 1931, njegovi roditelji su radili na kolektivnoj farmi, kao mlad je naučio da vozi kombajn

- Gorbačov je 1992. osnovao ekološku nevladinu organizaciju "Grin kros internešenel", sastajao se sa Angleom Merkel i Barakom Obamom

- Za svoj 80. rođendan 2011. organizovao je gala svečanost u Albert Holu u Londonu, koju su vodili glumci Šeron Stoun i Kevin Spejsi

- Optuživao je Donalda Trampa da svet gura u novi Hladni rat

- Najveća tragedija ga je zadesila 1999, kada je od leukemije preminula njegova supruga Raisa u 67. godini

- Njegove ćerka Irina i unuka Ksenija žive u Nemačkoj

Reagovanja

Vladimir Putin

- Gorbačov je duboko uticao na svetsku istoriju. Vodio je zemlju kroz teška i dramatična vremena. kroz velike promene spoljnih, ekonomskih i društvenih izazova. Duboko je shvatao da su reforme neophodne i nastojao je da ponudi rešenja za hitne probleme.

Džozef Bajden

Foto: Tanjug AP/Ariel Schalit

- Kao lider SSSR sarađivao je s američkim predsednikom Ronaldom Reganom na smanjivanju nuklearnog arsenala u dve zemlje, na veliko olakšanje ljudi širom sveta, koji su se molili da dođe kraj trci u nuklearnom naoružanju. Posle decenija brutalne političke represije, on je usvojio demokratske reforme. Rizikovao je karijeru jer je video drugačiju budućnost.

Olaf Šolc

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

- Omogućio je perestrojku i pokušao da uspostavi demokratiju u Rusiji. Umro je u trenutku ne samo kada je demokratija propala u Rusiji nego kada su Rusija i ruski predsednik Putin ponovo napravili razdor u Evropi i pokrenuli užasan rat protiv susedne Ukrajine.

Angela Merkel

- Nikada neću zaboraviti Gorbačova jer je napisao istoriju sveta, pokazao kako samo jedan državnik može promeniti svet nabolje i jer je fundamentalno promenio moj život. Bez hrabrosti poslednjeg sovjetskog vođe, mirna revolucija Nemačke Demokratske Republike (DDR) ne bi bila moguća.

Antonio Guteres

- Gorbačov je bio jedinstven državnik koji je promenio tok istorije. Učinio je više od bilo koga drugog kako bi podstakao da se na miran način okonča Hladni rat. Svet je izgubio velikog vođu predanog multilateralizmu i neumornog zagovornika mira.

Foto: Tanjug AP/Theresa Wey

Ursula fon der Lajen

- Bio je vođa dostojan poverenja i poštovanja. Poslednji sovjetski lider odigrao je ključnu ulogu u okončanju Hladnog rata i padu gvozdene zavese. Otvorio je put slobodnoj Evropi. To je nasleđe koje nećemo zaboraviti.

Emanuel Makron - Hvala mu na angažovanju za mir u Evropi. On je bio čovek mira čiji su izbori otvorili put slobodi za Ruse. Njegov angažman za mir u Evropi promenio je našu zajedničku istoriju.

Arnold Švarceneger

- Zamislite da se uspenjete na vrh neke organizacije i imate dovoljno mudrosti i hrabrosti da pogledate oko sebe i kažete: Ovo ne funkcioniše i neko bi trebalo da to popravi. Ako ne ja, ko će onda? Ako ne sad, kad onda? Upravo to je on uradio u starom SSSR. Ostaće upamćen kao heroj koji je rasformirao komunistički sistem. Ušao je u istoriju.

Autor: