AKTUELNO

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je 18. novembra 2026. godine, obraćajući se učesnicima poslovnog samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC CEO Summit) u kineskom gradu Šendženu, da se „svetski centar gravitacije pomerio” i ocenio da je u globalnom ekonomskom poretku došlo do „tektonske promene”, prenosi zvanični sajt Kremlja.

Prema Putinovim rečima, ekonomije azijsko-pacifičkog regiona sada čine više od 60 odsto svetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i polovinu globalne robne razmene, što, kako je naveo, potvrđuje uverenje Moskve da je unipolarni trenutak u međunarodnim odnosima završen i da nastaje multipolarni svetski poredak zasnovan na ravnopravnijim horizontalnim vezama.

U istom izlaganju, koje su preneli kineski državni mediji i britanski list Gardijan (The Guardian), Putin je zapadne sile opisao kao „bivše hegemone”, ustvrdivši da se Evropa nalazi u „ponižavajućem padu” i da su zapadne sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu imale suprotan efekat i ojačale rusku privredu. Pozivajući se na domaće makroekonomske pokazatelje, ruski predsednik je naveo da stopa nezaposlenosti u Rusiji iznosi 2,3 odsto, da je javni dug na nivou od oko 17 odsto BDP-a i da Rusija prednjači u digitalnoj transformaciji, najavivši pritom kandidaturu Moskve za predsedavanje forumom APEC 2035. godine.

Ekonomski analitičari i međunarodni zvaničnici, međutim, ukazuju na značajan raskorak između ukupne ekonomske težine azijsko-pacifičkog regiona na koju se Putin poziva i stvarnog udela same Rusije u tim tokovima. Iako 21 članica APEC-a zajedno zaista čini oko 60 odsto svetske ekonomije, taj udeo u najvećoj meri generišu Sjedinjene Američke Države, Kina, Japan i Južna Koreja. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz oktobra 2026. godine, udeo Rusije u svetskom BDP-u merenom paritetom kupovne moći iznosi 3,36 odsto, dok njen nominalni BDP od oko 2,86 biliona dolara predstavlja približno 2,3 odsto svetske privrede, uz projekciju usporavanja privrednog rasta na 1,1 odsto u 2026. godini.

Stručnjaci za međunarodnu trgovinu takođe napominju da rusko ekonomsko okretanje ka Aziji nije dovelo do ravnomerne integracije sa čitavim pacifičkim regionom, već do izrazite bilateralne zavisnosti od Pekinga. Prema trgovinskim podacima, Kina samostalno apsorbuje više od trećine ruskog izvoza i obezbeđuje preko polovine ruskog uvoza, dok se ruski energetski i finansijski sektor suočavaju sa posledicama kontinuiranih ukrajinskih udara na rafinerije i novih evropskih sankcija koje su 16. novembra 2026. godine proširene na gotovo 50 dodatnih ruskih banaka i kompanija uključenih u izvoz nafte.

Tvrdnje ruskog predsednika o neefikasnosti sankcija i slabljenju zapadnih ekonomija osporene su i na samom skupu u Šendženu. Kanadski premijer Mark Karni direktno je odbacio Putinovu ocenu da sankcije više ne deluju, dok podaci MMF-a pokazuju da Evropska unija i dalje čini 13,79 odsto svetskog BDP-a merenog paritetom kupovne moći — više nego četvorostruko više od Rusije — i ostaje jedan od ključnih trgovinskih i investicionih partnera vodećih azijsko-pacifičkih ekonomija.