Sardine za zdravlje srca koštaju par stotina dinara, a čuvaju i kosti. Pogledajte koliko često ih jesti i koju konzervu izabrati.
Stoje na policama skoro svake prodavnice, jeftine su, a većina nas ih se seti tek kad nestane ideja za brz ručak. Ipak, kad se priča o tome šta pomaže srcu, sardine za zdravlje srca zaslužuju mnogo više pažnje od jednostavne namirnice za brzinu.
U pitanju je nutritivno vrlo vredna namirnica koja bi, po preporukama stručnjaka, trebalo češće da se nađe na našem jelovniku.
Španski kardiolog Aurelio Rohas naročito ističe njihovu ulogu u očuvanju zdravlja srca, mozga i kostiju. Sardine su bogate omega-3 masnim kiselinama, kvalitetnim proteinima i vitaminom D. Baš ta kombinacija ih čini dobrim izborom za raznovrsnu i uravnoteženu ishranu.
Zašto su sardine dobre za srce?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih stručnjaci preporučuju ovu plavu ribu jeste njen povoljan nutritivni sastav. Omega-3 masne kiseline, posebno EPA i DHA, povezuju se sa nizom pozitivnih efekata na kardiovaskularno zdravlje. Među najbolje proučenim je smanjenje nivoa triglicerida u krvi.
Rohas navodi i njihov mogući doprinos regulaciji krvnog pritiska. Ipak, sardine nisu čudesno rešenje za povišen holesterol niti zamena za terapiju koju je propisao lekar. Njihovo redovno jedenje može, međutim, biti deo prehrambenih navika koje doprinose zdravlju srca.
Američko udruženje za srce preporučuje da se riba, naročito masna, jede najmanje dva puta nedeljno. Među dobrim izborima navode baš sardine, uz losos, skušu i haringu.
Mišići, kosti i mozak dobijaju svoj deo koristi
Korist od sardina ne staje na kardiovaskularnom sistemu. Zahvaljujući proteinima visoke biološke vrednosti, mogu pomoći u očuvanju mišićne mase. Ovo sa godinama postaje sve važnije.
Foto: Pixabay.com
Vitamin D ima značajnu ulogu u upijanju kalcijuma i održavanju zdravlja kostiju, a sardine su jedan od njegovih prehrambenih izvora. Posebno su zanimljive sardine koje se jedu sa sitnim kostima, jer one daju i kalcijum, važan mineral za očuvanje koštane mase.
Omega-3 masne kiseline važne su i za normalan rad mozga. DHA je, na primer, sastavni deo ćelijskih membrana u mozgu, pa se ove masne kiseline proučavaju i u vezi sa kognitivnim zdravljem.
Proteini iz sardina daju i duži osećaj sitosti, a ugljenih hidrata imaju veoma malo. Zato se lako uklapaju u različite načine ishrane, uključujući jelovnike onih koji paze na telesnu težinu ili nivo šećera u krvi.
Sardine iz konzerve: jednako dobar izbor za ručak
Dobra vest za sve koji nemaju vremena da spremaju svežu ribu jeste da ni sardine iz konzerve ne treba zaobilaziti. One čuvaju veliki deo svojih hranljivih sastojaka, uključujući omega-3 masne kiseline, proteine i minerale.
Naročito su praktične jer se jedu odmah, bez ikakve pripreme. Osim toga, sardine spadaju u ribe sa relativno niskim sadržajem žive, posebno u poređenju sa većim predatorskim vrstama, poput nekih vrsta tune.
Ipak, pri kupovini obratite pažnju na deklaraciju. Prednost dajte sardinama u maslinovom ulju ili sopstvenom soku i proverite količinu soli, jer neki konzervirani proizvodi mogu da sadrže dosta natrijuma. Ako vam ulje u kome su ne odgovara, možete ga ocediti.
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) posebno izdvaja sardine iz konzerve kao dobar izvor kalcijuma, upravo zato što se njihove sitne, omekšale kosti jedu zajedno sa mesom. To je još jedna prednost ove namirnice kad je reč o očuvanju zdravlja kostiju.
Foto: Pixabay.com
Dva puta nedeljno je sasvim dovoljna navika
Rohas savetuje da sardine uvrstimo u jelovnik otprilike dva puta nedeljno. Ta preporuka se poklapa sa smernicama Američkog udruženja za srce, koje savetuje ribu najmanje dva puta nedeljno, posebno masne vrste bogate omega-3 masnim kiselinama.
Jedna od zanimljivih kombinacija je ona sa paradajzom, koji sadrži likopen, antioksidans koji se proučava zbog mogućih zaštitnih efekata sardine za zdravlje srca.
Uz krišku integralnog hleba, malo maslinovog ulja i svež paradajz, sardine postaju jednostavan, ukusan i hranljiv obrok.
Pri tom, nijedna pojedinačna namirnica ne može da zameni raznovrsnu ishranu i zdrave životne navike. Osobe sa povišenim trigliceridima takođe ne bi trebalo da se oslanjaju samo na promenu jelovnika, već da se o pravom načinu lečenja posavetuju sa lekarom.
Ponekad za bolje navike u ishrani zaista ne treba mnogo novca ni komplikovanih recepata. Dovoljno je češće posegnuti za namirnicama koje su nam sve vreme bile nadohvat ruke.
Autor: M.R.