AKTUELNO

Kako je za medije objasnio stručnjak za bezbednost saobraćaja Milan Vujanić, "crna tačka" je mesto na kojem je povećan broj nezgoda u odnosu na druge lokacije u gradu.

Saobraćajne nesreće u Beogradu nisu retkost, a kružni tokovi i velike raskrsnice uglavnom su prestoničke “crne tačke” gde su mnogi građani, nažalost, izgubili život.

Stravični udesi događaju se često i u delovima grada gde saobraćaj nije toliko intenzivan, uglavnom kada se nailazi na duži deo puta u kome postoji pravac na kom se vozači opuste, a onda usledi neka oštra krivina ili prepreka.

To je možda malo nelogično, ali u Beogradu su “crne tačke” u velikom procentu raskrsnice koje su regulisane semaforima i ostalom saobraćajnom signalizacijom. Očekuje se da takva mesta budu najbezbednija, ali to nije tako – ističe Vujanić.

Kako kaže, nekoliko prestoničkih ulica koje imaju razvijen pešački saobraćaj su takođe “crne tačke”, jer su pešaci glavni problem.

Oko 70 posto nezgoda nad pešacima se događa u naseljenom mestu, a za više od pola njih su krivci upravo pešaci – rekao je Vujanić.

Foto: Pink.rs

U Beogradu postoje i “crne tačke” koje se ne nalaze u centru grada ili na promenutim saobraćajnicama, kaže naš sagovornik, i objašnjava da su to pravci poput Smederevskog, Zrenjaninskog i Pančevačkog puta. Takođe, kako kaže Vujanić, kada god se u gradu izvode veliki radovi, pa se neke ulice zatvaraju, tada dolazi do preraspodele saobraćaja.

Onda ona mesta koja su bila “crne tačke” to više nisu i dolazi do stvaranja novih “crnih tačaka” – objasnio je stručnjak za bezbednost saobraćaja.

Najopasnije “crne tačke” u Beogradu

Postoji nekoliko crnih tačaka u prestonici, a neke od najopasnijih su na potezu od Sava centra do Arene, zatim u Batajnici u Ulici majora Zorana Radosavljevića, kao i u Ovči, na delu obilaznice oko Pupinovog mosta, kažu stručnjaci.

Na Kragujevačkom putu, koji vodi ka Avali, takođe se prepoznaju “crne tačke”, i to dve.

Posebno se izdvaja pravac koji obuhvata niz ulica koje predstavljaju magistralni put od Plavog do Pančevačkog mosta, kao i deo Bulevara kralja Aleksandra. Tu je zabeleženo deset nesreća sa smrtnim posledicama u poslednjih pet godina, a prednjači upravo Bulevar, sa pet nezgoda, od kojih su se dve dogodile na istom mestu.

Takođe, na Novom obrenovačkom putu, između Čukarice i Obrenovca, dogodilo se 13 nesreća, od čega je osam između Ostužnice i Umke, na slobodnom, čistom pravcu i sa blagim krivinama.

Malo mesto Jakovo i put do susednih Boljevaca su u periodu od pet godina zabeležili čak šest kobnih nesreća. Kroz Bečmen i na putu do Petrovčića bilo ih je pet, a čak tri na tzv. Sremskoj gazeli, od Progara do Bečmena.

Reč je o saobraćajnicama koje nisu toliko prometne i verovatan uzrok nezgoda su opuštanje za volanom i neprilagođena brzina.

Deo od Gandijeve ulice do Dr Ivana Ribara na Novom Beogradu, odnosno od Bloka 63 do Bloka 45, zona je širokih i uređenih saobraćajnica, ali, uprkos tome, zabeleženo je čak deset nesreća sa smrtnim ishodom u poslednjih nekoliko godina. Još dve su zabeležene na putu za Ledine, nedaleko od ove zone, a jedna u samim Ledinama.

Od Batajnice do Bubanj potoka za pet godina dogodilo se 17 kobnih nesreća, od čega su tri uzastopne lokacije na pola puta između Batajnice i Dobanovaca, na blagoj krivini, a čak pet ih se zbilo u zoni Ostružnice.