Istraživanje koje su sproveli naučnici s Medicinskog fakulteta u Beogradu pokazalo je da veliki uticaj, kada je reč o koronavirusu, imaju genetika pacijenta i otpornost organizma.
Krvna grupa, DNK predispozicija, otpornost organizma i imunitet mogu imati veliku ulogu kod odbrane organizma od infekcije koronavirusom, pokazalo je najnovije istraživanje koje su sproveli naučnici s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u okviru projekta Specijalnog programa istraživanja kovida 19, čije rezultate je prepoznala i Svetska zdravstvena organizacija (SZO), saopštio je Fond za nauku.
Utiču i pridružene bolesti
Istraživanje je pokazalo da od genetike pacijenata i otpornosti organizma zavisi kako će organizam odgovoriti na infekciju virusom.
- Pacijenti s kovidom 19 koji su nosioci genotipa s nižom aktivnošću antioksidantnih enzima i posledično manjim antioksidantnim kapacitetom imaju veću podložnost za nastanak kovida, kao i viši nivo pokazatelja zapaljenja i koagulacije - navodi se u saopštenju Fonda za nauku.
Infektolog prof. dr Žarko Ranković rekao je za Kurir da su dosadašnja iskustva pokazala da razvitak kliničke slike zavisi i od pridruženih bolesti, te da su najugroženije osobe koje imaju hronične bolesti, neki imunološki deficit, gojazne osobe, pacijenti koji imaju dijabetes, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, kardiovaskularni bolesnici.
- Na razvitak kliničke slike utiče i krvna grupa. Postoje istraživanja u Kini, Italiji i Španiji koja su rađena na velikom uzorku pacijenata, preko 5.000 ispitanika, gde je dokazano da osobe koje imaju nultu krvnu grupu ređe obolevaju od kovida i imaju lakšu kliničku sliku, dok osobe koje imaju krvnu grupu A, B, AB obolevaju češće - kaže dr Ranković i dodaje:
- Međutim, što se tiče uloge DNK na razvoj kliničke slike, to će se dodatno ispitivati u ozbiljnim kliničkim centrima, a videćemo koliko će biti primenljivo u kliničkoj praksi. Ispitivanje genoma je ozbiljna stvar i za sada se pokazalo da i genetska predispozicija ima ulogu u odbrani organizma od infekcije.
Bolesti od kojih zavisi težina kliničke slike
Hronične bolesti
Imunološki deficit
Gojaznost
Dijabetes
Hronične opstruktivne bolesti pluća
Kardiovaskularne bolesti
Ključna pitanja
Prema njegovim rečima, na pomenutom istraživanju su radili vrhunski stručnjaci koji su se bavili ključnim pitanjem od velikog značaja i ono predstavlja dobru naučnu osnovu za dalje studije.
- Što se tiče krvnih grupa, ovo istraživanje će svakako biti od koristi. Međutim, ono što je najbitnije i što i te kako utiče na razvitak kliničke slike je vakcinacija koja je i dalje na prvom mestu kao izlaz iz pandemije. To pogotovo važi za osobe koje pripadaju rizičnim grupama. One posebno moraju da vode računa. Nijedna vakcina ne štiti sto odsto i nije garancija da se nećemo razboleti, ali svi rezultati dosadašnjih istraživanja o težini kliničke slike inficiranih bolesnika jasno govore da težu kliničku sliku razvijaju nevakcinisane osobe s pridruženim bolestima, dok osobe koje su bile vakcinisane veoma retko razvijaju takvu kliničku formu koja zahteva boravak u jedinicama intenzivne nege ili na kiseoniku.
Autor: