AKTUELNO

Našu zemlju do oktobra 2023. posetilo oko 1,8 miliona turista. Broj gostiju samo iz Kine povećan za čak 362 odsto. Srbija je za deset meseci prošle godine od turizma zaradila oko 2,1 milijardu evra, a procene su stručnjaka da će za celu 2023. biti ostvarena rekordna zarada od 2,5 milijardi evra! To će biti više nego 2022. godine, kažu oni, kada se u budžet slilo 2,4 milijarde evra, što je u periodu krize koja je zahvatila celu Evropu izuzetan uspeh.

Da je ovo odličan rezultat potvrdio je i ministar turizma i omladine Husein Memić.

- Turizam u Srbiji se nalazi na uzlaznoj putanji. Lanjskim deviznim prilivom nadmašili smo do tada rekordnu 2022, što pokazuje da se naš turizam od korone oporavio mnogo brže nego što se očekivalo. Postignuti rezultat nije slučajan i posledica je velikog ulaganja u ovu oblast, u infrastrukturu, autoputeve, brze saobraćajnice, povezivanje destinacija - rekao je Memić.

Očekivano je da u prilivu od inostranih gostiju sve više učestvuju Kinezi, pošto je kinesko tržište, prema oceni ministra Memića, najveće rastuće inostrano tržište za nas.

Foto: RINA

- Iz Kine je 2019. godine zabeleženo najviše dolazaka turista u Srbiju, a dolasci posetilaca iz ove daleke zemlje opet postaju brojni, pa je u oktobru broj kineskih turista povećan za 362 odsto. Tome je doprinelo i uspostavljanje direktne avio-linije sa Pekingom, a u planu su još dva leta, za Šangaj i Gvangdžou. Pored turista iz Kine, našu zemlju posetio je veliki broj gostiju iz Turske, Rusije, Nemačke i zemalja regiona - kazao je Memić.

Top 5 najpopularnijih destinacija - Zlatibor - Kopaonik - Vrnjačka Banja - Sokobanja - Banja Vrdnik

Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Juta Aleksandar Seničić navodi za Informer da su su prošle godine prognoze bile da će Srbija od turizma zaraditi od 2,5 do 2,7 milijardi.

- Svakako će 2023. biti rekordna godina. Prethodne smo imali oko 2,4 milijarde, a 2023. ćemo sigurno dostići 2,5 milijardi, pa možda i premašiti. Ostaje da vidimo tu zaradu za poslednja dva meseca u godini, jer tada tradicionalno imamo puno gostiju. Već od 25. decembra, katoličkog Božića, kod nas je stiglo dosta stranaca, koji su tu ostali i posle novogodišnjih praznika, tako da će prognozirane cifre verovatno biti dostignute - kaže Seničić i dodaje da stranci dolaze najčešće u Beograd, ali posećuju i naše banje i planine.

Foto: Foto/Marko Obradović Edge

Direktor Turističke organizacije Beograda Miodrag Popović kaže da je samo u prestonici od ukupnog broja gostiju čak 85 odsto stranih turista.

- Mi imamo i veliku posetu od jeseni, novembar je posebno bio dobar, a tek se broj gostiju u Beogradu povećao tokom poslednja dva meseca u godini - navodi Popović.

Odakle dolazi najviše stranaca - Turska - Rusija - Nemačka - Rumunija - Kina

Rast iz godine u godinu

Popović dodaje da su nam od 2014. sve godine bile dobre, osim 2020, zbog pandemije koronavirusa.

- To samo govori kako iz godine u godinu beležimo sve veći rast broja gostiju, pa i zarade. I ova godina će sigurno biti rekordna. Naravno, najveći deo poseta stranaca je u Beogradu, tako da, ako za poslednja dva meseca budemo imali ovako dobar trend u prestonici, možemo da očekujemo novi rekord na nivou cele Srbije. Optimistične prognoze pokazuju da će zarada na kraju godine biti viša od 2,5 milijardi evra - kaže naš sagovornik.

Foto: Tanjug/Miloš Milivojević

Govoreći o tome šta stranci najviše posećuju u Beogradu, Popović ističe da se sada obilazi ceo grad, poput velikih svetskih metropola.

- Veoma je posećen Spomenik Stefanu Nemanji, ali i Hram Svetog Save, zanimljivo je da veliki broj Turaka dolazi da poseti Hram, ali strancima se zaista dopadaju svi delovi Beograda - zaključuje Popović.

Stranci za dan potroše 85 evra Stranci koji obilaze Srbiju dnevno potroše duplo više novca nego što to učine naši građani koji se odmaraju u sopstvenoj zemlji. - Strani gosti u proseku potroše oko 85 evra dnevno na aktivnosti van hotela, odnosno na potrošnju koja uključuje restorane, suvenire i provod, bez šopinga, a domaći gosti oko 40 evra - pokazuju podaci Udruženja hotelsko-ugostiteljske privrede (HORES).