I kada smo pomislili da je godinama unazad kuga iskorenjena, ona se ipak pojavila u Hrvatskoj, a pitanje koje se postavlja preti li našem području ova zaraza?
Kako se prenosi i da li se teško leči, i da li bi sa životinja kod kojih je uzrokovana mogla da se prenese na ljude objasnio je pedijatar dr Saša Milićević za Kurir:
- Kuga, odnosno, takozvana u narodu crna smrt, latinski pestis, jedna je teška zarazna bolest koja je obeležila čitavu našu civilizaciju. U četrnaestom veku, preko pedeset miliona ljudi je preminulo od ove zarazne bolesti. Kod nas je epidemija bila pre oko 160 godina, dakle dosta davno. To je bolest koja je zarazna i izazvana bakterijom koja se zove jersinija pestis, koja se relativno lako prenosi. Postoje tri oblika kuge. Jedan oblik je tkzv. plućna kuga, koja napada organe za disanje, odnosno pluća. Druga je lubalna kuga, odnosno kuga koja napada limfne žlezde koje se nalaze u našem organizmu, pre svega limfne žlezde na vratu. Postoji i septična kuga, najteži oblik, koja napada, zapravo, sve organe u našem organizmu - kaže Milićević i dodaje:
- Ona se može dobiti na više načina. Praktično, svi oblici prenošenja su mogući. Može da bude kapljičnim putem ako je u pitanju plućna kuga, ako neko kašlje. Može da bude fekalno-oralnim putem,kontaminiranim rukama. Često je prenošenje preko buva i preko različitih glodara. Buve koje obično ujedaju pacove i druge glodare, gde se već nalazi jersinija, mogu zatim, kada ujedu nekoga od pripadnika naše populacije, da prenesu bolest dalje.
Mogućnost širenja bolesti
Zarazna bolest koja se pojavila u Hrvatskoj napada ovce i koze a na zaraženom imanju, pod nadzorom hrvatskog Državnog inspektorata, već su preduzete hitne mere kako bi se sprečilo širenje bolesti, što uključuje usmrćivanje ovaca i koza, kao i temeljno čišćenje i dezinfekciju objekata:
- Nadamo se da se ta epidemija neće proširiti. Dijagnoza se postavlja na osnovu analize krvi, na osnovu analize takozvane PCR metode, može da se radi analiza limfne žlezde, uzoraka različitih sekreta, i na taj način se postavlja dijagnoza. Terapija je antibiotska i uglavnom dobro deluje, ali je vrlo važno da se kuga prepozna na vreme. Pored svih bolesti koje sada vladaju u našem okruženju, nadamo se da nam kuga neće dodatno zagorčati život, ali teorijski može da se razvije neka epidemija ako se ne misli na ovu bolest - rekao je Milićević i zaključio:
- Ipak, mislim da je zdravstvena služba, i u našem okruženju i kod nas u Srbiji, dovoljno spremna i da ne može da nam promakne nešto što bi moglo da ukaže na ovo oboljenje. Nema razloga za paniku, ali je ovo još jedna od bolesti za koje smo mislili da su prevaziđene i iskorenjene, a zapravo nisu. Problem je u tome što se prenosi preko različitih glodara i drugih životinja koje se nalaze u našem okruženju, a buve su glavni prenosioci.
Autor: Iva Besarabić