Takav običaj često se prenosi s generacije na generaciju, ali pravoslavno crkveno učenje daje drugačije objašnjenje Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, jedna je od najčešćih krsnih slava u Srbiji. Dok se domaćini pripremaju za doček gostiju i slavsku trpezu, svake godine ponovo se otvara isto pitanje: da li se za Svetog Arhangela Mihaila priprema slavsko žito? U mnogim porodicama ono se ne sprema, jer se veruje da Arhangel Mihailo, kao bestelesno duhovno biće, nije umro poput ljudskih svetitelja. Takav običaj često se prenosi s generacije na generaciju, ali pravoslavno crkveno učenje daje drugačije objašnjenje.
Zašto mnogi veruju da se za Aranđelovdan ne sprema žito?U narodu je rasprostranjeno mišljenje da se slavsko žito priprema za svetitelje koji su živeli na zemlji i preminuli. Budući da je Sveti Arhangel Mihailo arhangel, odnosno duhovno biće, pojedine porodice smatraju da za njegov praznik nema potrebe kuvati pšenicu. Zabuni doprinosi i to što se žito služi na pomenima i parastosima, zbog čega ga neki povezuju isključivo sa smrću. Međutim, slavsko žito u pravoslavnoj tradiciji ima mnogo dublje značenje. Ono nije namenjeno samo za pomen preminulih, već simbolizuje vaskrsenje, večni život i nadu u život posle smrti.
Šta je patrijarh Pavle govorio o slavskom žitu?
O ovom pitanju pisao je i patrijarh Pavle u knjizi „Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere“, u kojoj je objašnjavao smisao pojedinih crkvenih običaja. Prema pravoslavnom učenju, žito se priprema u slavu Boga, u čast svetitelja koji se proslavlja i za pomen preminulih članova porodice. Njegova simbolika ne zavisi od toga da li je svetitelj bio čovek ili bestelesno duhovno biće. Pšenično zrno koje se polaže u zemlju i iz kojeg nastaje novi život predstavlja simbol vaskrsenja. Zbog toga se slavsko žito priprema i za Aranđelovdan, kao i za druge krsne slave. Dakle, prema crkvenom učenju, za Aranđelovdan treba pripremiti slavsko žito. To što se u pojedinim porodicama ono tradicionalno ne sprema ne znači da je takav običaj crkveno pravilo.
Šta ako se u vašoj porodici žito nikada nije spremalo?
Mnogi domaćini nisu svesno odstupali od crkvene tradicije, već su jednostavno nastavili običaj koji su nasledili od roditelja i predaka. Promena takve navike ne mora da bude razlog za raspravu ili osudu. Važno je razumeti značenje običaja i, ukoliko postoje nedoumice, posavetovati se sa sveštenikom. Krsna slava nije samo svečana trpeza i okupljanje gostiju. Njena suština je u veri, molitvi, porodičnom zajedništvu i poštovanju svetitelja zaštitnika doma. Slavski kolač, žito i vino imaju svoje mesto u ovoj tradiciji, a njihova simbolika podseća na duhovne vrednosti koje se prenose s generacije na generaciju.
Autor: D.B.