AKTUELNO

Najnovija dugoročna prognoza za zimu 2026/2027. godine ne ide naročito naruku ljubiteljima snega. Prema analizi šest meteoroloških modela, veliki deo Evrope mogao bi da zabeleži manje snežnih padavina od dugogodišnjeg proseka, a takvi izgledi obuhvataju i Balkan. Ipak, to ne znači da će sneg potpuno izostati.

Portal Severe Weather Europe objavio je novu analizu očekivanih vremenskih prilika tokom predstojeće zime, zasnovanu na podacima vodećih meteoroloških centara, među kojima je i Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Dok su najnoviji proračuni povećali očekivanu količinu snega u velikom delu Sjedinjenih Američkih Država, za Evropu se predviđa drugačiji scenario. Na većem delu kontinenta izgledi ukazuju na snežnu sezonu sa količinama padavina ispod uobičajenih.

Veći deo Evrope mogao bi da ima manje snega

Prema analizi šest sezonskih meteoroloških modela, manjak snežnih padavina mogao bi da zahvati gotovo celu zapadnu, centralnu, severozapadnu i južnu Evropu.

Više snega od proseka očekuje se uglavnom na krajnjem severoistoku kontinenta, kao i u pojedinim planinskim predelima na severu.

Foto: Tanjug/TURISTIČKA ORGANIZACIJA ZLATIBORA

Jedan od mogućih razloga za ovakvu raspodelu jeste preovlađivanje blažih vazdušnih masa, koje bi u velikom delu Evrope mogle da održavaju temperature nepovoljne za formiranje i dugotrajno zadržavanje snežnog pokrivača.

Novembarsko ažuriranje ECMWF modela dodatno je smanjilo očekivane količine snega u istočno-centralnoj, južno-centralnoj i jugoistočnoj Evropi, kao i u Velikoj Britaniji. Najveće smanjenje u odnosu na prethodnu prognozu zabeleženo je duž zapadne obale Skandinavije.

Foto: Tanjug AP/Alexander Zemlianichenko

Kakvi su izgledi za Srbiju i Balkan?

Iako Severe Weather Europe nije objavio posebnu prognozu za Srbiju, podaci za jugoistočnu Evropu ukazuju na mogućnost da i naš region tokom zime 2026/2027. dobije manje snega nego što je uobičajeno.

Novembarsko ažuriranje ECMWF modela pokazuje smanjenje očekivanih snežnih padavina upravo u jugoistočnom delu kontinenta. To je signal da bi sezonske količine snega u Srbiji i okolnim zemljama mogle da budu ispod dugogodišnjeg proseka.

Ipak, na osnovu ovih podataka nije moguće pouzdano predvideti koliko će snega pasti u pojedinačnim gradovima ili planinskim centrima. Prognoza manjka snega ne znači ni da će cela zima biti topla, niti isključuje mogućnost prodora hladnog vazduha i obilnijih snežnih padavina.

Foto: E-Stock/Časlav Vukojičić

Dugoročni meteorološki modeli ukazuju na opšte sezonske trendove, ali ne mogu precizno da odrede vremenske prilike za određeni dan ili mesto.

Januar bi mogao da bude najpovoljniji za snežne padavine
Prema aktuelnim proračunima, januar 2027. mogao bi da bude mesec tokom kojeg će najveća površina Evrope imati snežne padavine iznad proseka.

Prema trenutnim proračunima, veći deo Evrope mogao bi da ima manje snežnih padavina nego što je uobičajeno, dok će za precizniju procenu vremenskih prilika u Srbiji i na Balkanu biti potrebno sačekati naredna ažuriranja meteoroloških modela.

Autor: Dubravka Bošković