AKTUELNO

1511 - Rođen je italijanski slikar, arhitekta i pisac Djorđo Vazari, jedan od prvih teoretičara istorije umetnosti. Osmislio je i izveo dekoraciju brojnih zdanja, crkava i palata, u Rimu i Firenci. Njegove biografije italijanskih umetnika od 13. do 16. veka glavni su izvor za proučavanje italijanske renesansne umetnosti.

1419 - Upadom Husita u Gradsku većnicu u Pragu iizbacivanjem kroz prozor članova praške gradske uprave sastavljeneod Nemaca, u Češkoj je izbio husitski ustanak. Husiti su bilisledbenici verskog reformatora Jana Husa, neka vrsta češkihprotestanata, ali i borci protiv germanizacije. Odbili su dapriznaju nemačkog cara Sigismunda I za češkog kralja, pa je on usavezu s papom pokrenuo protiv njih "krstaški rat" koji je trajaodo 1436. Naneli su trupama nemačkog cara niz poraza, čak suprodrli i duboko u unutrašnjost Nemačke kako bi podigli na ustanaki nemačke seljake, ali su na kraju poraženi, između ostalog, zbogmeđusobnih podela i sukoba. Ipak Husitski pokret znatno je oslabionemački uticaj u Češkoj, tako da je intenzivnija germanizacijaipak bila oslabljena sve do perioda Tridesetogodišnjeg rata u 17.veku, kada je nemački uticaj preovladao.

1771 - Umro je engleski pisac Tomas Grej, pesnik
klasicističke škole, kojeg ljubav prema prirodi, dubina osećanja
i simpatije za običnog čoveka čine pretečom romantizma. Napisao
je malo pesama, ali zauzima visoko mesto u engleskoj literaturi
zahvaljujući savršenoj formi stihova, a "Elegija napisana na
seoskom groblju" smatra se jednom od najlepših pesama na engleskom
jeziku. Njegovu romantičnu pesmu "Bard" na srpski jezik prepevao
je Jovan Jovanović Zmaj.

1784 - Umro je francuski filozof i pisac Deni Didro.
Naglašeno nepoverljiv prema svakoj vrsti religioznosti, nosilac
je prosvetiteljske ideje u predrevolucionarnoj Francuskoj,
inspirator je i glavni urednik velike francuske "Enciklopedije",
objavljene između 1751. i 1772. u 28 tomova. Kao protivnik
klasičnih autoriteta i tradicionalizma, znatno je uticao na
raspoloženje građanstva u borbi protiv starog režima. U
filozofskim raspravama razvijao je materijalističko-naturalističke
ideje, a u esejima i književnim delima zalagao se za novu kulturu
zasnovanu na strogom racionalizmu. Dela: "Pismo o slepima na pouku
onima koji vide", "Razgovor Dalambera i Didroa", "Misli o tumačenju
prirode", "Dalamberov san", "Žak fatalista", "Ramoov sinovac",
"Saloni".

1818 - Rođena je engleska književnica irskog porekla
Emili Bronte, koja se proslavila romanom "Orkanski visovi".

1863 - Rođen je američki automobilski magnat Henri Ford,
proizvođač i konstruktor koji je najviše doprineo naglom razvoju
automobilizma. Počeo je kao kovač, ali je vremenom uspeo da
izgradi čitavu industrijsku imperiju. Prve "benzinske kočije"
konstruisao je 1896, a od 1899. bavio se proizvodnjom automobila,
kasnije i traktora. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, kao i
povoljno kreditiranje kupaca ustrojeno tako da prosečnom građaninu
SAD automobili budu dostupni. Godine 1908. stvorio je "model T",
"narodni automobil" koji je motorizovao SAD. Napisao je sećanja:
"Moj život i rad", ali i antisemitsko delo "Međunarodni Jevrejin",
kojeg se kasnije odrekao.

1898 - Rođen je engleski vajar Henri Mur, jedan od
najvećih skulptora 20. veka, inostrani član Srpske akademije
nauka i umetnosti. Inspirisao se arhaičnom i primitivnom
umetnošću, naročito stvaralaštvom stanovnika predkolumbovske
Amerike. Pod uticajem španskog slikara Pabla Pikasa i francuskog
vajara rumunskog porekla Konstantina Brankušija, težio je sintezi
apstraktnih oblika i nadrealističkih ideja.

1898 - Umro je nemački državnik Oto fon Bizmark (fon
Bizmark-Šenhauzen), nazvan "gvozdeni kancelar", koji je "krvlju
i gvožđem" ujedinio nemačke države. Postao je 1862. kancelar
Pruske, 1864. u savezu sa Austrijom napao je Dansku i osvojio
Šlezvig, a onda se okrenuo protiv Beča i 1866. porazio Austriju,
što mu je omogućilo da s Pruskom ujedini severne nemačke
državice u Severnonemački savez. Isprovocirao je
Nemačko-francuski rat i posle pobede nad Francuskom proglasio je
početkom 1871. Nemačku carevinom, a Vilhelma I carem. Suzbijao je
separatizam nemačkog rimokatoličkog juga. Godine 1878. objavio je
"Izuzetni zakon" (Lex specialis), kojim je socijaldemokratiju stavio
van zakona, ali je paralelno uveo socijalne reforme. Zbog neslaganja
sa novim carem Vilhelmom II, 1890. povukao se sa vlasti, posle 28
godina gotovo neograničene vladavine.

1912 - Umro je japanski car Meiđi tokom čije vladavine
je Japan preobražen u modernu državu. Bio je to početak velike
imperijalne ekspanzije te zemlje. Ipak ogromna privredna i naučna
snaga savremenog Japana najvećim delom je izgrađena tek posle
Drugog svetskog rata.

1930 - Urugvaj je u Montevideu, pobedom u finalu Prvog
svetskog fudbalskog prvenstva nad Argentinom sa 4:2, postao prvi
svetski šampion. Prethodno je u polufinalu sa 6:1 pobedio
Kraljevinu Jugoslaviju, u utakmici koja je obilovala sudskom
samovoljom na štetu jugoslovenskog tima.

1945 - Američku krstaricu "Indijanapolis" potopila je
japanska podmornica, usmrtivši više od 800 lica.

1966 - Engleska je pobedom nad Nemačkom rezultatom 4:2 u
finalu svetskog fudbalskog prvenstva odigranom na londonskom
stadionu "Vembli" prvi put postala prvak sveta.

1971 - U japanski putnički "Boing 727" udario je borbeni
avion, izazvavši smrt 162 osobe.

1974 - Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale su
sporazum o prekidu vatre na Kipru. Do borbenih dejstava je došlo
nakon što su se turske trupe iskrcale na tom mediteranskom ostrvu
1973. da bi sprečile ujedinjenje Kipra sa Grčkom, što je bila
težnja većine kiparskih Grka od sticanja nezavisnosti 1960. Do
tada to ostrvo je bilo britanska kolonija.

1975 - U Helsinkiju je počela Konferencija o evropskoj
bezbednosti i saradnji koja je okupila državnike 35 zemalja,
uključujući lidere Sovjetskog Saveza i SAD. Glavni cilj skupa
bilo je osiguranje mira u Evropi.

1980 - Posle 74 godine britansko-francuske kolonijalne
uprave, pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao je nezavisnost pod
imenom Republika Vanuatu.

1989 - General Vojćeh Jaruzelski napustio je posle osam
godina položaj šefa vladajuće komunističke partije, a novi lider
poljskih komunista postao je njegov prijatelj i štićenik
Mječislav Rakovski.

1990 - Član britanskog parlamenta, konzervativac Ian Gau,
blizak saradnik Margaret Tačer, poginuo je u eksploziji bombe koju
je u automobil podmetnula Irska republikanska armija.

1993 - Lideri bosanskih muslimana (Bošnjaka) Srba i Hrvata
iz Bosne i Hercegovine, postigli su na mirovnim pregovorima u
Ženevi dogovor, prema kojem bi BiH činile tri etničke republike.
Ni ovaj sporazum nije zaustavio građanski rat, najviše zbog
uplitanja inostranih interesa.

1997 - Dvojica arapskih islamskih terorista, samoubica,
usmrtili su u Jerusalimu 18 osoba.

1999 - Američka vojska zvanično je okončala operacije
u Panami, posle stogodišnjeg prisustva u toj zemlji Centralne
Amerike, koju su SAD i osnovale radi efikasnije kontrole nad
Panamskim kanalom. Do 1903. Panama je bila sastavni deo Kolumbije,
ali su SAD izmislile podršku tamošnjem "pokretu za samostalnost"
pošto se vlada Kolumbije nije složila s predlozima SAD vezanim
za status Panamskog kanala.

2003 - Poslednja "buba" sišla je sa proizvodne trake u
Meksiku "folksvagen" broj 21.529.464, koliko ih je za 68 godina
proizvedeno u Nemačkoj i drugim zemljama, čime je okončana
istorija najduže proizvođenog automobila. Proizvodnja "foksvagena"
bila je ideja nemačkog nacističkog lidera Adolfa Hitlera, s ciljem
da se proizvede automobil dostupan svakom Nemcu. Izgled karoserije
popularne "bube" delo je Ferdinanda Poršea.

2004 - U eksploziji gasovoda u belgijskoj industrijskoj
zoni Gislengijen, 30 kilometara jugozapadno od Brisela, poginulo je
14 lica.

2005 - Potpredsednik Sudana, bivši lider pobunjenika Džon
Garang, poginuo je u udesu helikoptera u južnom delu zemlje.

2006 - Najmanje 60 osoba, među kojima su 37 bila deca, je
poginulo prilikom izraelskog bombardovanja južnolibanskog sela
Kana.

2007 - Umro je švedski režiser Ingmar Bergman, jedan od
najvećih umetnika kinematografije uopšte. Iza Bergmana je ostala
su 54 filma, 126 pozorišnih predstava i 39 radio drama, brojni
scenariji, knjige. U teatru je ostavio dubok trag interpretirajući
skandinavske i ruske klasike ali i savremnu dramsku literaturu. Od
1963. bio je direktor Kraljevskog dramskog teatra Švedske. Prvi
film je snimio 1946. a internacionalnu slavu mu je doneo film
"Osmesi letnje noći" koji je na Festivalu u Kanu dobio nagradu kao
najbolja komedija. Naredne godine u Kanu sa "Sedmim pečatom"
osvojio je specijalnu nagradu žirija. Dodeljena mu je nagrada za
životno delo Američke filmske akademije i tri Oskara za najbolje
strane filmove ("Devičanski izvor", "Kroz tamno staklo" i "Fani I
Aleksandar"). Ostali dela: "Divlje jagode", "Tišina", "Perone",
"Ssapat i krikovi", "Jesenja sonata".

2007 - Britanska vojska je okončala 38 godina dugu
vanrednu operaciju u Severnoj Irskoj, pošto je prethodno ukinuta
direktna uprava Londona i formirana je redovna civilna uprava. Reč
je, navodno, o najdužoj operaciji u istoriji oružanih snaga Britanije
započetoj 1969. U Severnoj Irskoj je i dalje ostalo oko 5.000
redovnih britanskih vojnika ali je kompletna bezbednost u tom delu
Ujedinjenog Kraljevstva prepuštena lokalnoj policiji. Od početka
izbijanja sukoba između katolika i protestanata 1969. u Severnoj
Irskoj je službovalo preko 300.000 britanskih vojnika, pri čemu su
poginula 763 vojnika i oko 3.500 civila.

2007 - Umro je Mikelanđelo Antonioni, italijanski filmski
režiser. Proslavio se filmovima "Uvećanje" i "Avantura". Antonioni
"pesnik s kamerom" ostavio je za sobom 25 filmova. Radio je kao
scenarista za Roberta Roselinija, Federika Felinija i Marsela
Karnea, da bi prvi put stao iza kamere 1942, snimajući dokumentarne
filmove ("Ljudi sa reke Po"). Prvi dugometražni film - "Hronika
jedne ljubavi" snimio je 1950. Njegov film "Avantura" je proglašen
remek delom i smatra se jednim od deset najboljih ostvarenja u
istoriji kinematografije. Oskara za životno delo dobio je 1995.
Ostala dela: "Noć", "Pomračenje", "Crvena pustinja", "Kota
Zabriski", "Profesija: reporter", "Orao je imao dve glave", "Iznad
oblaka" (sa Vimom Vendersom) omnibus "Eros" (sa Vong Kar Vajem i
Stivenom Soderbergom).

2012 - Preminuo je srpski književnik Milan Ranković.
Rođen je 1932. u Beogradu, i jedan je od trojice prvih magistara
estetike koji su posle Drugog sveskog rata dobili to zvanje na
Univerzitetu u Beogradu. Radio je u "Borbi" u kulturnoj rubrici,
a predavao je osnove nauke o društvu, a zatim sociologiju umetnosti
na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je ministar kulture Srbije
od 1988. do 1991. Objavio je više od 40 knjiga.

2014 - Argentina je zvanično bankrotirala, pošto tamošnje
vlasti nisu uspele da se dogovore sa američkim fondovima o reprogramu
duga zemlje. Godine 2001. Argentina je već doživela bankrot, nakon
što je obelodanjeno da zemlja nije stanju da otplati dug od 95 milijardi
dolara.

- Srpska pravoslavna crkva danas slavi svetu velikomučenicu
Marinu, hrišćansku mučenicu koja je postradala zbog svojih
nepokolebljivih uverenja u vreme rimskog cara Dioklecijana. Kod Srba
ona uživa posebno poštovanje i najčešće je nazivaju Ognjena Marija.

Autor: