Nikola Tesla verovao je da rad mozga zavisi od onoga što stavimo na tanjir, pa je ishranu shvatao kao održavanje mašine. Jedan od najvećih pronalazača u istoriji ceo dan je podređivao poslu i disciplini, a od izbora namirnica očekivao je više energije, bolju koncentraciju i oštrije razmišljanje. Jedno sasvim obično povrće imalo je u tome posebno mesto.
Povrće koje je Tesla godinama jeo sa puterom
Bio je to celer. Tesla ga je jeo godinama, najčešće uz luk i puter, jer je smatrao da se takav obrok lako vari i da odgovara njegovom načinu života.
Najstariji neposredni izvor je intervju koji je dao 1935. godine, sa 78 godina, američkom časopisu Physical Culture. Novinaru Džordžu F. Kornersu detaljno je ispričao kako se hrani, koje namirnice izbegava i šta smatra najvažnijim za zdravlje.
Šta je Tesla otkrio u intervjuu sa 78 godina
U tekstu pod naslovom „Nikola Tesla’s Youth and Strength at 78“ Tesla je telo uporedio sa mašinom kojoj treba pravo gorivo. Povrće je smatrao važnim jer pomaže varenju i daje organizmu vitamine i minerale. Kao omiljeno jelo Tesla je izdvojio kuvanu mešavinu luka i seckanog celera sa dosta putera, koja mu je prijala i lako se varila.
Ipak, u intervjuu ne piše da je celer obavezno jeo za doručak, niti ima dokaza da su njegove intelektualne sposobnosti zasluga baš ove namirnice.
Imao je i druga neobična pravila. Dva obroka dnevno smatrao je dovoljnim, a ručak nepotrebnim teretom. Cenio je mleko i belanca, a žumanca je izbegavao. Meso je jeo veoma retko, ponekad samo jednom ili dva puta godišnje. Kafu i čaj nazivao je štetnim stimulansima, iako je priznao da je ranije mnogo pio kafu.
Celer i rad mozga u svetlu današnje nauke
Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, oko 95 odsto mase celera čini voda. U 100 grama sirovog celera ima približno 1,6 grama vlakana, 260 miligrama kalijuma, kao i vitamina K. Voda doprinosi hidrataciji, a vlakna normalnom varenju. Flavonoidi i fenolne materije imaju antioksidativna svojstva.
Pregled istraživanja iz 2023. godine bavio se primenom celera kod neuroloških oboljenja. Pažnju je privuklo jedinjenje 3-n-butilftalid, koje je u eksperimentima pokazalo moguće zaštitne efekte na nervne ćelije, uz istraživanja Alchajmerove i Parkinsonove bolesti i posledica moždanog udara.
Većina dokaza ipak dolazi iz laboratorija i ogleda na životinjama, pa se ne može zaključiti da celer kod ljudi poboljšava pamćenje ili sprečava ove bolesti.
U jednom uverenju Tesla je ipak grešio
Tesla je verovao da pojedine namirnice povećavaju kiselost organizma, a da povrće deluje suprotno. Savremena medicina pokazuje da pluća i bubrezi drže pH vrednost krvi u uskom rasponu, šta god da jedemo. Zato nema osnova za tvrdnju da celer neutrališe kiselost krvi i tako štiti mozak.
Nijedna namirnica sama ne obezbeđuje mentalnu bistrinu. Za zdravlje mozga mnogo više znače ukupna ishrana, kretanje, dovoljno sna i regulisan krvni pritisak. Teslina ljubav prema celeru ostaje zanimljiv detalj iz života velikog uma.
Autor: D.B.