Ministar za rad, zapošljavanje i boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski prisustvovala je obeležavanju Dana oslobođenja Sremske Mitrovice.
Ona se obratila zvanicama i narodu i poručila da je na ovom mestu ubijen jedan od najvećih srpskih slikara - Sava Šumanović. Ministarstvo je opredelilo sredstva da se na tom mestu obnovi spomen-kuća kao mesto svedočanstva i opomene.
- Došli su mu u kuću, na Veliku Gospojinu. Još uvek nije završio svoju sliku na platnu. Pitao je da se samo okupa, zagrlio i poljubio majku Persidu, i otišao u večnost. Naš Savo Šumanović. Doveden je ovde na ivicu jame. Neki su stradali nožem, neki od puščanog metka, a neke su maljevima dotukli - istakla je Milica Đurđević Stamenkovski.
Ministar je naglasila da je zato ovo mesto kršteno žrtvom.
- Zato Mitrovica na svom licu nosi ožiljke i duboke rane. Ali je njena duša ostala čista. Neuprljana i neokaljana. I zato danas, na ovom mestu klanjajući se, i Savi i Savinoj braći, i deci i starima i nemoćnima, i muškarcima i ženama, poručujemo da mi, njihovi sinovi i kćeri, nikada nećemo dozvoliti da se ostvari velikoustaški san. I nikada nećemo dopustiti da u Srbiji pobede one snage koje viču "Srijem Hrvatskoj". Nikada! Dosta su nam pravili granice na Drini, granice na Savi, granice na Dunavu. Dosta smo mi trpeli pod tuđim jarmom i pod tuđom čizmom. Dosta su nas dugo uveravali da je bolje biti pod tuđom čizmom nego slobodno svojim opancima koračati po sopstvenoj zemlji.
- Maločas smo položili venac na spomenik našim borcima iz Prvog svetskog rata. I gledam onu bitku srpskom i seljaku i vojniku. Gledam i pitam se koliko puta je to trebalo da stradamo da bismo mogli da budemo slobodni na sopstvenoj zemlji. Da li oni zapravo u našim rečima prepoznaju svoju sramotu? Zato što smo i te 1918. godine oslobodili i njihove kuće, i njihova ognjišta, i njihove pragove - naglasila je ona, i dodala:
- A vratili su nam tako što su nas ovde ubijali, klali i zatirali seme. Tako što su nam ubijali decu u kolevci. Tako što su oružje smišljali da bi što više Srba poklali, zvali ga "srbosjekom". Srbija više ne kleči iako bi mnogi da nas bace na kolena. Zato sa ovog mesta stradanja, sa mesta žrtve, želim da podsetim na današnji trenutak.
Ministarka Đurđević je u Sremskoj Mitrovici rekla da su se naši preci vekovima borili da budemo zajedno, složni i jedinstveni.
- Zbog njih, i zbog našeg potomstva, zbog generacija koje su stvarale i generacija koje dolaze, nikada ne smemo da dozvolimo da nas dele, i da brat udari na brata. Ovde je svaki kamen Srbija, ovde je svaki kamen svedočanstvo herojske borbe za otadžbinu, ovde je svaki kamen sloboda. I neka živi sloboda, neka živi srpski narod, neka žive svi naši saveznici, neka večno živi naša otadžbina, naša Srbija.
Autor: D.Bošković