Pink.rs donosi vam geopolitički pregled za poslednjih sedam dana.
Institut za studije rata saopštava stanje na borbenim linijama pružajući više objašnjenja po pitanju situacije oko Pokrovska gde Ruske snage nastavljaju da intenziviraju ofanzivne operacije kako bi zauzele ovaj strateški važan grad i srušile ukrajinski džep. I ukrajinske i ruske snage su nedavno ostvarile taktički napredak u oblasti Pokrovska. Drugi zaključci Instituta za proučavanje rata daju kratak pregled situacije i ukazuju da su ruske snage verovatno deprivirizovale ofanzivne operacije u taktičkoj oblasti Kostjantinovka-Družkivka u korist završetka zauzimanja Pokrovska i Mirnograda. Ruska taktika napada u pravcu Pokrovska rezultira visokom stopom žrtava koje se procenjuju i do 1.500 vojnika dnevno. Ukrajinske snage su napale naftnu i električnu infrastrukturu u Rusiji u noći između 1. i 2. novembra.
Belgijski zvaničnici su prijavili neidentifikovane upade dronova u blizini vazduhoplovne baze Klajne Brogel u Belgiji od 31. oktobra do 2. novembra. Ruske vlasti su nastavile pokušaje da zatvore ruski insajderski izvor VČK-OGPU kao deo obračuna sa izvorima na društvenim mrežama koji dele insajderske informacije o Kremlju i ruskim bezbednosnim službama. Ukrajinske snage su nedavno napredovale u taktičkoj oblasti Dobropilje, dok su ruske jedinice nedavno ostvarile napredak u pravcima Kupjanska i Pokrovska i u taktičkom području Kostjantinovka-Družkivka. Predsednik Volodimir Zelenski zahvalio se Nemačkoj na isporuci sistema Patriot. “Ukrajina sada ima više Patriota. Želim da se zahvalim kancelaru Mercu, zahvalim Nemačkoj i svima koji podržavaju naše sporazume. Ipak, potrebni su nam sistemi za odbranu ključnih infrastrukturnih objekata naših gradova”, rekao j epredsednik Ukrajine. Vrhovni komandant Sirski je izjavio da ukrajinske snage sprovode sveobuhvatnu operaciju uništavanja i proterivanja ruskih snaga koje pokušavaju da se infiltriraju u Pokrovsk, bez ikakvog okruženja ili blokade. Kombinovane grupe iz Snaga za specijalne operacije, Mornarice, SBU i HUR rade zajedno sa operaterima dronova i jurišnim jedinicama Oružanih snaga. Glavna ukrajinska vojna operacija odvija se u industrijskoj zoni grada, području sa izuzetno teškim terenom koje Rusi vide kao ključno logističko uporište. Teško je utvrditi kada će se operacija završiti, ali je trenutno u toku i veoma je aktivna.
Foto: Tanjug AP/Markus Schreiber
Situacija u samom Pokrovsku ostaje ozbiljna — velika grupa ruske diverzantske i jurišne pešadije infiltrirala se u naselje. Oni su ukopani u zgradama širom centralnog, istočnog i zapadnog okruga. Da bi ih neutralisale, ukrajinske snage koriste dronove i artiljeriju. Ruske tvrdnje o navodno opkoljenim ukrajinskim jedinicama ne odgovaraju stvarnosti. Neprijatelj plaća najvišu cenu dok Ukrajina drži Pokrovsk i Mirnograd i čisti Dobropoljski istur. Ukrajinska vojna obaveštajna služba uspešno je napala 31. oktobra naftovod Kolcevoj u Moskovskoj oblasti. Sve tri linije cevovoda koji se koristi za transport gasa, dizela i avionskog goriva istovremeno su uspešno eksplodirale. Dužina glavnog cevovoda za naftne proizvode „Kolcevoj“ je 400 kilometara. Gorivo za transport cevovodom dolazilo je iz rafinerija nafte u Rjazanju, Nižnjem Novgorodu i Moskvi. „Kolcevoj“ je bio sposoban da pumpa do 3 miliona tona avionskog goriva, do 2,8 miliona tona dizel goriva i do 1,6 miliona tona benzina godišnje.
Govoreći za TVP World penzionisani američki general Ben Hodžis je istakao: „Mislim da su Ukrajinci razvili ili usavršili, svoju teoriju pobede tako što su krenuli na rusku naftnu i gasnu infrastrukturu“, nazivajući te napade pametnim potezom za slabljenje Moskve. Takođe je naglasio da su podrška i odgovornost Zapada ključne za pobedu Ukrajine. Istovremeno, Zelenski je objavio da su ukrajinske obaveštajne službe identifikovale tačne adrese dece koju je otela Rusija. Prva lista sa preko 300 imena i adresa biće podeljena svetskim liderima kako bi se podstakao njihov povratak. Autorski tekst pod nazivom “Zelenski osvaja Trampove glasače” objavljen za WSJ ukazuje na značajne promene u percepciji koznervativnih pristalica predsednika Trampa kada je reč o pomoći Ukrajini. Deo teksta se bavi preciznim brojevima ukazujući da je samo 19% Trampovih glasača imalo pozitivno mišljenje o Zelenskom. Razlog tako niske podrške autori vide u milionima koje je Rusija uložila u dezinformisanje konzervativnih MAGA pristalica. Međutim, autori zaključuju da se sve promenilo. “Samo 11% republikanskih glasača kaže da misli da Ukrajina pobeđuje pre nego što im se saopšti za ukrajinske pobede. Ukrajina jedva da ima mornaricu i uništila je 35% ruske crnomorske flote. Ukrajinski udari duboko u Rusiji uništili su čak 27% ruskih rafinerijskih kapaciteta. Operacija „Paukova mreža“ uništila je ruske avione vredne 7 milijardi dolara u četiri vazduhoplovne baze, uz pomoć ukrajinskih dronova vrednih 100.000 dolara. Kada im se daju ovakve informacije, polovina republikanaca priznaje da Ukrajina pobeđuje, a 85% njih je za vojnu pomoć Ukrajini. Vojska i zvaničnici NATO-a su sve uvereniji da je rat sa Rusijom neizbežan. Nisu samo vojni stručnjaci ti koji govore o „nultoj fazi“ u sukobu sa Rusijom. Postoji i ozbiljna zabrinutost unutar NATO-a, objavio je Welt. Stručnjaci takođe napominju da će se opasnost od ruskog napada značajno povećati nakon završetka rata u Ukrajini.
Oružane snage Ukrajine će imati komandu bespilotniih sistemima protivvazdušne odbrane. Aktivno se radi na stvaranju efikasne ešalonske protivvazdušne odbrane. Formiraju se nove jedinice presretača bespilotnih letelica, povećava se specijalistička obuka, stvaraju se dodatni objekti za obuku i odgovarajuća infrastruktura za kvalitetnu obuku operatera. Tokom prošle nedelje Ukrajina je napadnuta sa skoro 1.500 dronova, 1.170 navođenih bombi i sa više od 70 raketa različitih tipova. Intenzitet napada je imao odlike terorizma jer su napadnuti civilni objekti i infrastruktura vezana za energetski sektor. U protekla tri meseca, zemlje partneri su zaključile ugovore sa ukrajinskom odbrambenom industrijom po „danskom modelu“ za naoružanje i opremu za Odbrambene snage vredne preko 1,25 milijardi evra – izjavio je ministar odbrane Ukrajine Denis Šmigalj.
Foto: Printscreen YouTube
„Skrivena nezaposlenost“ raste kako se ubrzava pad ruske ekonomije. Umesto otpuštanja, kompanije smanjuju radno vreme i zahtevaju odmore. Ali pošto je većina sektora ekonomije pogođena i finansijske rezerve su iscrpljene, otpuštanja su uskoro verovatna u Rusiji. Ta zemlja će se prvi put zadužiti u kineskim juanima kako bi pokrila svoj rastući budžetski deficit, izveštava Rojters. Ministarstvo finansija planira da izda domaće obveznice denominirane u juanima u vrednosti od 300 do 400 milijardi juana, nakon što više od decenije nije uspelo da obezbedi povoljne uslove od Pekinga. Prve emisije bi mogle biti u decembru. Poput pljačkaških vojski svih najmračnijih perioda drevne prošlosti čovečanstva, Rusi regrutuju ukrajinske muškarce koji su ostali u ruskim okupiranim područjima, primoravajući ih da se bore protiv sopstvenog naroda. To rade od početka rata, ali se ta praksa sada i „legalizuje“. Ruska Državna duma je usvojila zakon kojim se dozvoljava regrutacija tokom cele godine — od 1. januara do 31. decembra. To znači da stanovnici privremeno okupiranih teritorija mogu biti regrutovani bilo kada. Nakon što primi elektronski poziv, osoba je dužna da se pojavi u takozvanom „vojnom komesarijatu“ u roku od 30 dana. U Melitopolju, okupaciona uprava već formira „vojne spiskove“. Prema podacima Nacionalnog centra otpora, muškarci starosti od 18 do 50 godina se dodaju na spiskove. Saradnici idu od vrata do vrata proveravajući dokumenta. Posebna pažnja se posvećuje radnicima komunalnih usluga, građevinarima i obezbeđenju — oni mogu biti brzo poslati na „drugu liniju“ bez obuke. Ovo je još jedna faza prisilne mobilizacije Ukrajinaca, koja krši međunarodno humanitarno pravo.
Rusija je u oktobru lansirala 5.265 dronova tipa Šahed, u proseku 170 dnevno, pri čemu je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila 79,7 odsto letelica, izvestili su analitičari Oko Hora. Stopa lansiranja odgovara trenutnim proizvodnim kapacitetima Rusije bez vidljivog gomilanja zaliha, primetili su analitičari. Ukrajina je uništila 48% ruskih sistema protivvazdušne odbrane „Pancir“ od početka godine, prema rečima šefa SBU Vasilija Maljuka. Uprkos proizvodnji oko 30 godišnje, Rusija ih gubi brže nego što može da ih zameni. 8.000 ruskih ciljeva je uništeno tokom oktobra 2025. godine od strane snaga DGS-a, što je povećanje od 20,2% u odnosu na septembar (6659). Institut za studije rata objavljuje nedavnu procenu američkih obaveštajnih službi koje zaključuju da je ruski predsednik Vladimir Putin odlučniji nego ikad da izvojuje pobedu na bojnom polju u svom ratu u Ukrajini, što je u skladu sa tekućim izjavama visokih ruskih zvaničnika. Procena je navodno utvrdila da je Putin posvećen osvajanju više ukrajinske teritorije kako bi opravdao ljudske i finansijske gubitke koje je taj rat naneo ruskom narodu. Nedavna procena je u skladu sa dugogodišnjom procenom Instituta za studije rata o Putinovoj kontinuiranoj posvećenosti projektovanim maksimalističkim ratnim ciljevima.
Predsednik Tramp nalaže Pentagonu da pripremi moguću akciju za ulazak američke vojske u Nigeriju i „potpuno uništenje islamskih terorista“ koji ubijaju hrišćane. Više od 50.000 hrišćana je ubijeno od strane islamista u Nigeriji od 2010. godine. Pentagon je dao „zeleno svetlo“ za isporuku raketa „Tomahavk“ Ukrajini — konačna odluka je na Donaldu Trampu, izveštava CNN. Prema proceni Ministarstva rata SAD, isporuka ovih krstarećih raketa neće smanjiti odbrambene sposobnosti Sjedinjenih Država.
Tajvan se sprema za odbranu od predstojeće kineske agresije koja se sve više spominje kao prirodan ciklus unutrašnje krize koja zahvata NR Kinu. Predsednik Tajvana Laj Čing-te održao je ceremoniju povodom puštanja u rad prvog bataljona tenkova M1A2T Abrams. U svom govoru, Laj je najavio da će 3. bataljon 584. oklopne brigade biti prva jedinica opremljena glavnim borbenim tenkovima M1A2T. Naglasio je da pored nove opreme, oružane snage moraju da usvoje i ažurirane pristupe obuci i moderne metode borbe za efikasnu primenu principa asimetričnog ratovanja. Tajvan je 2019. godine naručio 108 tenkova M1A2T Abrams — tajvansku modifikaciju američkog tenka M1A2 Abrams. Kina gradi nove ograde duž južne granice zemlje sa Vijetnamom, Laosom i Mjanmarom. Ograde, koje su elektrifikovane, imaju bodljikavu žicu na vrhu, opremljene su senzorima pokreta i protežu se najmanje 2.484 milja kako bi sprečile disidente da beže iz zemlje. Japanski stručnjaci kažu da je rat nepopularan u Kini, tako da Peking mora da opravda podršku Rusiji tako što će je predstaviti kao aktivnost „u svom nacionalnom interesu“. Evropska komesarka Kaja Kalas ukazuje da ako se rat u Ukrajini završi, fokus SAD bi se prebacio na Kinu.
Foto: Pixabay.com
Sankcionisani ruski vojno-transportni avion IL-76 stigao je u Karakas, glavni grad Venecuele. Avion, kojim upravlja Avijakon Zitotrans - kompanija poznata po prevozu oružja, vojne opreme i plaćenika u zemlje saveznice Moskve - možda je prevozio osoblje Vagnerove grupe u zemlju. Sletanje se dogodilo ubrzo nakon što je predsednik Nikolas Maduro zvanično zatražio rusku vojnu pomoć, nakon porasta američkih vojnih aktivnosti širom karipskog regiona. Rusija uzima aktivno učešće u zaštiti režima koji je Amerika optužila za globalni šverc narkotika što će dodatno pogoršati Putinovu poziciju u očima predsednika Trampa. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova obrisalo je svoju objavu na mreži Iks u kojoj izražava podršku vođstvu Venecuele u odbrani nacionalnog suvereniteta. Zašto je ruska vlada obrisala ovu objavu? Putinov režim je uložio desetine milijardi u podršku venecuelanskom diktatoru, i to je sve? Mora se čovek zapitati kako ruski poreski obveznici prihvataju ovu vest, posebno odmah nakon gubitka Sirije u koju su takođe uložene desetine milijardi.
Evropska komisija će 19. novembra predstaviti paket predloga koji će transformisati logistiku EU u pravu vojnu arteriju. Cilj je da se obezbedi trenutni transfer oružja i osoblja u slučaju pretnje. Plan uključuje koordinaciju korišćenja kamiona, železničkih platformi, trajekata i svih transportnih ruta sposobnih za prevoz tenkova i artiljerije. Da bi se to postiglo, granične procedure će biti pojednostavljene, a mehanizmi sinhronizovani sa NATO-om kako bi se savezničke trupe mogle kretati bez odlaganja. Po prvi put, Evropska komisija preuzima koordinirajuću ulogu u vojnoj logistici - oblasti koja je ranije bila isključiva nadležnost nacionalnih vlada. Poljska, Nemačka, Rumunija, Holandija i baltičke države postaće ključni tranzitni čvorovi.
Blumberg izveštava da je izvoz ruske pomorske nafte pao na najniži nivo od 2022. godine. Prema podacima firme za energetsku analitiku Vortexa, koje citira Blumberg, ruski pomorski izvoz nafte pao je na 1,89 miliona barela dnevno tokom prvih 26 dana oktobra - najniži nivo od početka 2022. godine. Samo je izvoz dizela pokazao blagi porast, dok su ukupne isporuke opale zbog smanjenog izvoza lož ulja i nafte, posebno iz baltičkih luka nakon napada na čvorište Ust-Luga. Loši vremenski uslovi takođe su igrali ulogu. Blumberg napominje da su nove američke sankcije protiv Rosnjefta i Lukoila dodale neizvesnost, primoravajući trgovce da odlože isporuke i promene šeme plaćanja. Istovremeno, SAD aktivno istiskuju Rusiju sa globalnih energetskih tržišta. Američki ministar energetike Kris Rajt rekao je da je Vašington spreman da zameni Rusiju kao dobavljača nafte i gasa Kini ako Peking odluči da smanji uvoz ruske energije. Najveća indijska rafinerija, Indian Oil Corp, takođe se sprema da zameni rusku sirovu naftu američkim zalihama.
U Evropi, stvari izgledaju podjednako sumorno za Moskvu: Nemačka planira da nacionalizuje lokalnu imovinu Rosnjefta, koja je trenutno pod državnim starateljstvom. U međuvremenu, Gazprom je prijavio gubitke od 170 milijardi rubalja u prvih devet meseci ove godine — zapanjujući kolaps za ono što je nekada bio dragulj Rusije. Ruski gubici samo od nedavnih sankcija mogli bi dostići 50 milijardi dolara godišnje ako se pritisak na Rusiju nastavi. Ovu računicu potvrđuju čak i obaveštajne službe. Obim isporuke nafte iz arapskih država na svetsko tržište može pouzdano sprečiti bilo kakvu destabilizaciju i skokove cena na tržištu kojima Rusi prete. Sankcije protiv Shadow Fleet-a i kupaca ruske nafte imaju najveći uticaj!
Kina pristaje da prenese TikTok na američke investitore. Američki ministar finansija Skot Besent objavio je odluku nakon sastanka između Donalda Trampa i Si Đinpinga. Dve strane su se već dogovorile o uslovima sporazuma, koji bi trebalo uskoro da bude finalizovan. Dana 26. septembra, Tramp je potpisao izvršnu naredbu u vezi sa TikTokom. Potpredsednik SAD DŽ. D. Vens rekao je da bi američka grana platforme mogla biti procenjena na oko 14 milijardi dolara nakon sporazuma. SAD i Kina su se takođe složile da suspenduju ograničenja izvoza retkih zemnih metala u SAD koje je Peking uveo na godinu dana. Analiza sastanka Trampa i Sija od strane BBC-ja ukazuje da je kineski lider Si pregovarao barem pod ravnopravnim uslovima, ali verovatno sa pozicije snage. Tramp je započeo trgovinski rat sa Kinom u aprilu sa pozicije snage i zahtevao predaju. Prošlo je 9 meseci, a sada i sam pravi ustupke zarad krhkog primirja. Nijedno od fundamentalnih pitanja zbog kojih je Tramp započeo trgovinski rat nije rešeno na održanom samitu. Kina je jednostavno podigla ulog za ovaj sastanak — ograničila je izvoz retkih zemnih metala i magneta, bez kojih bi zapadne fabrike automobila i odbrambena industrija stajale. Istovremeno, prestao je da kupuje soju od SAD, što je dovelo poljoprivrednike na ivicu propasti. Na sastanku sa Trampom, Si se jednostavno vratio na pozicije na kojima je Kina bila pre ove taktičke eskalacije. Ali nije napravio nikakve ozbiljne ustupke Trampu. Tramp je, zarad primirja, snizio carine.
Foto: Tanjug AP/Kevin Lamarque/Pool Photo via AP
Kina je očigledno pronašla slabu tačku u SAD i celom Zapadu kroz ograničenje dostupnosti strateških sirovina, a Trampove tarife nisu nanele nikakvu štetu kineskoj ekonomiji. Najmanje u narednih 4-5 meseci, Tramp će se truditi da ne pokvari odnose sa Sijem, i ne treba očekivati nikakav pritisak SAD na Kinu po ukrajinskom pitanju ili bilo kakve sankcije za kupovinu ruske nafte protiv velikih kineskih kupaca. Njihovi razgovori su trajali sat i 40 minuta — duže nego što je bilo predviđeno dnevnim redom američkog predsednika. Lideri nisu dali zajedničko saopštenje za štampu. Donald Tramp se uputio pravo ka svom avionu. Kina je obećala da će ubrzati izdavanje dozvola za izvoz retkih zemnih minerala u SAD kao deo ovogodišnjeg trgovinskog primirja. Glavni zaključci samita Tramp-Si je deblokada protoka strateških sirovina i retkih zemnih elemenata, relaksacija tarifa i carina u odnosu na blokadu izvoza fentanila, dogovorene državne posete u budućnosti, Kina može kupovati američke čipove, ali ne i najmodernije. Na samitu je posvećena pažnja Ukraini, ali ne i Tajvanu.
Jasno usmeravanje Evropske unije ka suverenijoj i nezavisnijoj budućnosti predstavlja ključni zaključak Radnog programa Komisije za 2026. godinu. Fokusiranjem na šest prioritetnih oblasti – od odbrane i bezbednosti kao temelja, preko održivog prosperiteta i konkurentnosti, do obezbeđivanja kvaliteta života (hrana, voda, priroda) – Unija teži da izgradi otpornost na globalne izazove. Akcenat na strateškoj autonomiji i jačanju socijalnog modela i inovacija naglašava ambiciju da Evropa postane samosvesniji globalni akter, sposoban da samostalno oblikuje svoju ekonomsku, bezbednosnu i geopolitičku sudbinu.
2025. godina obeležava 40. godišnjicu Šengenskog sporazuma, prekretnice koja je donela značajne koristi za preko 450 miliona građana EU, kao i državljana zemalja van EU koji žive u EU ili je posećuju u svrhu turizma, studiranja ili poslovanja. Tokom protekle četiri decenije, Šengen je unapredio slobodu, ojačao bezbednost i otvorio ekonomske mogućnosti, čineći ga temeljcem evropskog identiteta i strateškom prednošću za Evropu i šire. Otkrijte kako su države članice i institucije EU obeležile ovo izuzetno evropsko dostignuće.