Evropska unija dodatno je pojačala pritisak na ruski finansijski i energetski sektor, kao i na mreže uključene u hibridne pretnje, usvojivši 16. novembra 2026. godine dva povezana paketa restriktivnih mera kojima su sankcije proširene na gotovo sve preostale velike banke u Rusiji, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).
Prema navodima Saveta Evropske unije, novim odlukama je na listu sankcionisanih dodato ukupno 113 pojedinaca i subjekata — tačnije 12 fizičkih lica i 101 pravno lice — zbog finansiranja rata protiv Ukrajine, dok je u okviru posebnog režima sankcija obuhvaćeno još 30 pojedinaca i dva entiteta odgovorna za strano manipulisanje informacijama i mešanje (FIMI) i zlonamerne sajber-aktivnosti. Time ukupan broj pojedinaca i organizacija na crnoj listi Evropske unije premašuje 4.500.U središtu finansijskog dela mera nalazi se udar na blizu 50 dodatnih ruskih banaka i finansijskih institucija — preciznije, 49 banaka i platnih servisa — čime se postojeće restrikcije, koje su već obuhvatale više od stotinu finansijskih organizacija, protežu od najvećih sistemskih banaka do manjih regionalnih igrača. Među novoimenovanim institucijama nalaze se platni servis „JuMani” (YooMoney), Banka 131, „Agropromkredit”, Snežinska banka, banka „Slavija”, „Solid banka” i banka „Međunarodni finansijski klub”. Kako ističu u Briselu, cilj postepenog zatvaranja finansijskih kanala jeste prekid tokova novca kroz koje se obrađuju državni prihodi i finansira ruski vojno-industrijski kompleks.
Pored bankarskog sektora, merama su obuhvaćeni i ključni akteri ruskog sektora elektronske trgovine: jedina vlasnica najveće ruske maloprodajne onlajn platforme „Vajldberiz” (Wildberries) Tatjana Kim i osnivač fonda LETA Capital Aleksandar Čačava, koji je kontrolisao većinski udeo u drugoj velikoj ruskoj platformi „Ozon”. Evropska unija navodi da su oni sankcionisani zbog pružanja materijalne i finansijske podrške ruskom vojnom sektoru, uključujući nabavku vojne opreme i robe dvostruke namene, dok same onlajn platforme nisu direktno stavljene na listu sankcija.
Drugi stub odluka od 16. novembra 2026. godine usmeren je na ograničavanje ruskih prihoda od izvoza energenata i suzbijanje kapaciteta za proizvodnju, preradu i transport nafte. Na listu sankcionisanih uvrštene su kompanije koje se bave istraživanjem i proizvodnjom nafte, operateri naftnog terminala u Sankt Peterburgu, kao i velike ruske rafinerije, među kojima su postrojenja u Moskvi, Habarovsku, Omsku, Saratovu, Iljskom, Novošakhtinsku, Kirišiju, Orsku, Salavatu i Nižnjekamsku (TAIF-NK). Istovremeno, Brisel je pojačao mere protiv takozvane ruske „flote u senci”, kojom Moskva zaobilazi ograničenja cena nafte. Sankcijama su obuhvaćeni poslovni ljudi koji poseduju ili upravljaju plovilima uključenim u rizičan i nelegalan transport ruske nafte, kao i kompanije sa sedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kini, na Sejšelima i u Omanu koje kupuju sirovu naftu i derivate ruskog porekla.
Novim merama dodatno se ograničava i pristup evropskoj robi i uslugama neophodnim za rekonstrukciju i održavanje ruskih energetskih postrojenja.Treći segment paketa predstavlja dosad najobimniju akciju Evropske unije protiv stranog manipulisanja informacijama i hibridnih pretnji, donetu u kontekstu pojačanih sabotaža, sajber-napada i incidenata sa bespilotnim letelicama, poput napada dronom na aerodrom u Lajpcigu u avgustu 2026. godine. Savet EU sankcionisao je moskovsku Agenciju za društveni dizajn (Social Design Agency — SDA), kompaniju za odnose s javnošću i političke tehnologije koju finansira i nadzire Administracija predsednika Rusije, zajedno sa 24 njena saradnika uključena u sprovođenje takozvane „Evropske kontrakampanje” i „Ukrajinske kontrakampanje” usmerene na podrivanje podrške Ukrajini i mešanje u izborne procese, uključujući izbore za Evropski parlament 2024. godine i ciljane operacije u Nemačkoj i Francuskoj.
Na listi propagandista našli su se i voditelji ruske državne televizije Vitalij Jelisejev i Petar Marčenko, vojni bloger Jurij Podoljaka i saradnik mreže RT International Čej Bouz, dok je u oblasti sajber-bezbednosti sankcionisana proruska hakerska grupa NoName057(16) zbog DDoS napada na energetski, finansijski, saobraćajni i vodovodni sektor, kao i na političke stranke u EU, SAD i Ukrajini. Ova odluka nadovezuje se na paket sajber-sankcija koje je Evropska unija usvojila u julu 2026. godine.
Sva lica i entiteti obuhvaćeni ovim odlukama, objavljenim u Službenom listu Evropske unije, podležu zamrzavanju imovine na teritoriji Unije, zabrani putovanja i tranzita kroz države članice, kao i zabrani za građane i kompanije iz EU da im direktno ili indirektno stavljaju na raspolaganje finansijska sredstva. Sa ruske strane, predstavnici pogođenih poslovnih struktura — uključujući pres-službu kompanije RWB koja objedinjuje „Vajldberiz” — poručili su da nove evropske restrikcije neće ugroziti njihovo poslovanje na domaćem tržištu, navodeći da ne poseduju imovinu niti obavljaju poslovne operacije na teritoriji Evropske unije.