Savet Evropske unije odlučio je 16. novembra 2026. godine da na listu restriktivnih mera doda 30 pojedinaca i dva entiteta odgovorna za strano manipulisanje informacijama i mešanje (FIMI) i zlonamerne sajber-aktivnosti u ime Ruske Federacije.
Odluka je doneta u kontekstu pojačanih ruskih hibridnih operacija usmerenih na podrivanje demokratije, stabilnosti i bezbednosti u Evropskoj uniji, njenim državama članicama i partnerskim zemljama.U segmentu suzbijanja informacionih manipulacija, Savet EU je sankcionisao moskovsku Agenciju za društveni dizajn (Social Design Agency — SDA), kompaniju za odnose s javnošću i političke tehnologije koja sprovodi obimne projekte dezinformisanja koje finansira, usmerava i nadzire Administracija predsednika Ruske Federacije. Na listu su uvrštena i 24 pojedinca zaposlena u toj agenciji koji su u različitim ulogama učestvovali u osmišljavanju i sprovođenju takozvane „Evropske kontrakampanje” i „Ukrajinske kontrakampanje”.
Prema navodima Saveta, SDA sistematski manipuliše medijskim prostorom i društvenim mrežama kako bi oslabila podršku evropske javnosti Ukrajini, uključujući operacije tokom izbora za Evropski parlament 2024. godine, kao i ciljane kampanje protiv država članica poput Nemačke i Francuske.
Pored struktura Agencije za društveni dizajn, restriktivnim merama obuhvaćeni su i istaknuti propagandisti koji širenjem manipulativnih narativa legitimišu i podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu.
Među sankcionisanima su voditelji ruske državne televizije Vitalij Jelisejev i Petar Marčenko, vojni bloger i komentator rođen u Ukrajini Jurij Podoljaka, kao i irski državljanin Čej Bouz (Chay Bowes), saradnik mreže RT International.
Prema dokumentaciji Evropske unije, Bouz je bio uključen i u brojne informacione operacije Fondacije za borbu protiv nepravde (R-FBI), organizacije koju je osnovala grupa „Vagner” i koju je EU prethodno stavila pod sankcije.
U oblasti sajber-bezbednosti, Savet EU je na listu sankcija uvrstio prorusku hakersku grupu NoName057(16), koja se pojavila u martu 2022. godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Ova grupa preuzima odgovornost za brojne napade uskraćivanjem usluga (DDoS) na državne organe, kritičnu infrastrukturu i privatne kompanije u Ukrajini, Sjedinjenim Američkim Državama i državama članicama EU, gde su posebno bili pogođeni energetski, finansijski i saobraćajni sektor, vodovodni sistemi, kao i političke partije i kandidati tokom izbornih procesa.
Grupa je skrenula pažnju javnosti i objavljivanjem ličnih podataka italijanskog ministra spoljnih poslova Antonija Tajanija, članova njegove porodice i drugih italijanskih zvaničnika — što je Rim povezao sa svojom podrškom Kijevu — a preuzela je odgovornost i za oktobarske sajber-napade na rashladne sisteme supermarketa širom Evrope.
Pravni akti kojima se sprovode ove odluke objavljeni su u Službenom listu Evropske unije. Sankcionisani pojedinci i subjekti podležu zamrzavanju imovine i zabrani ulaska ili tranzita preko teritorije država članica EU, dok je građanima i kompanijama iz Evropske unije izričito zabranjeno da im direktno ili indirektno stavljaju na raspolaganje finansijska sredstva.