AKTUELNO

Sabor Svetog arhangela Mihaila i ostalih nebeskih bestelesnih sila, u narodu poznat kao Aranđelovdan, obeležava se danas u Srbiji, a protojerej Slobodan Jakovljević iz čačanskog Hrama Vaznesenja Gospodnjeg ističe da je krsna slava pre svega slavlje zajednice i da slavsko žito predstavlja njen neizostavan deo.

Jakovljević naglašava da je suština krsne slave okupljanje i zajedništvo porodice, ali i šire zajednice koja proslavlja istog svetitelja. Kako je naveo, krsna slava je jedinstven fenomen jer okuplja porodicu u užem i čitavo pleme u širem smislu, za razliku od praznika kakvi su imendani koji su usmereni na pojedinca, pa je akcenat na okupljanju u pobožnoj, smernoj i smirenoj atmosferi.

Devet anđelskih činova i nevidljivi svet Božjih sila

Govoreći o značaju praznika, Jakovljević je podsetio da se njime obeležava postojanje nevidljivog sveta Božjih sila, koji, prema učenju Svetog Dionisija Areopagita u delu „O nebeskoj hijerarhiji“, čini devet anđelskih činova.

Prema njegovim rečima, Crkva je praznik ustanovila u spomen na taj svet na osnovu odluka Laodikijskog sabora, koji je zabranio obožavanje anđela, a dopustio njihovo poštovanje, jer obožavanje pripada samo Gospodu, dok se poštovanje upućuje svim svetima, među kojima su Sveti arhistratig Mihailo i ostale nebeske bestelesne sile.

On je podsetio da se u Svetom pismu pominju arhistratizi Mihailo, Gavrilo i Rafailo, dok crkveno predanje svedoči i o drugim arhistratizima, poput Urijela i Salatijela, kao i o ostalim nebeskim silama – serafimima, heruvimima, prestolima, gospodstvima, načalima, vlastima, anđelima i arhanđelima.

Zašto slavsko žito ne sme da se izostavlja

Protojerej je posebno ukazao na važnost pripremanja slavskog žita, naglasivši da ono mora biti neizostavan deo obeležavanja svake krsne slave, bez obzira na to koji se svetitelj tog dana slavi.

Kako je objasnio, tokom molitve za žito vernici se mole da se ono prinosi u slavu Božju, u čast svetitelja koji se proslavlja i u pomen onih koji su se upokojili u blagočestivoj veri, pa izostavljanje žita znači i simboličko izostavljanje predaka od kojih je slava preuzeta i koji su je slavili.

Jakovljević je dodao da, čak i ako je ranije bilo izostavljanja zbog manjka informacija ili nasleđenih navika, danas u vreme dostupnih informacija za tim nema razloga, uz poruku da je svako vreme pravo vreme i da nije kasno da se slava obeležava kako treba.

Autor: Dalibor Stankov