AKTUELNO

Ispod ogromnih peščanih dina najveće pustinje na svetu, godinama je ležalo neverovatno istorijsko blago. Arheolozi su otkrili da je nekada davno na teritoriji današnje Sahare postojao čitav grad koji su izgradili stari Rimljani.

Svi smo čuli za Saharu. U pitanju je najveća topla pustinja na svetu. Da li ste se ikada zapitali šta leži ispod ogromnih peščanih dina koje prekrivaju površinu veću nego što možete pogledom da obuhvatite?

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo putovati duboko u prošlost naše plave planete. 

Do pre samo 6.000 godina, Sahara je bila prekrivena travom. U to vreme ljudi su živeli na ovoj površini i širili poljoprivredu. Na severu Afrike dominirala je zelena boja. Velika količina padavina značila je da je na tom mestu bilo mnogo jezera, reka, pa čak i šuma. To je sasvim drugačija slika od one koju imamo danas. Ipak, u jednom momentu klima se promenila i vegetacija je počela da nestaje. 

Vekovima postojao je čitav grad skriven ispod pustinjskog peska i kamenja. Taj grad konstruisao je rimski imperator Trajan, oko stote godine naše ere. Iz različitih razloga, stanovnici ovog grada morali su da napuste svoje prebivalište oko 700. godine. Pesak Sahare uskoro je zatrpao čitav grad. Tako je ostao skriven skoro 1000 godina.

Foto: Pixabay.com

Tek oko 1700. godine, škotski istraživač Džejms Brus počeo je sa iskopavanjem grada. Njegov tim najpre je iskopao ogroman luk, sličan onome koji možemo videti danas u Parizu i Rimu, visok oko 12 metara. Uskoro su iz snega izronili i amfiteatar, ali i statue rimskih imperatora koje su bile začuđujuće dobro očuvane. Ovo otkriće bilo je toliko neverovatno, da Brusu u početku niko nije verovao. 

Arheolozima su bila potrebna još puna dva veka da u potpunosti iskopaju ceo grad tokom 1950-ih. Sve ulice u ovom gradu bile su izgrađene pod pravim uglom. Istoričari procenjuju da je u vreme najvećeg prosperiteta ovaj grad brojao oko 10.000 ljudi. Ovde su živeli ljudi različitih nacionalnosti, od starih Rimljana do ljudi iz Afrike. 

Pustinja Sahara danas je čak deset posto veća nego što je bila pre samo jednog veka. Ekosistemi na granicama Sahare jednostavno se menjaju tokom vremena. Iz tog razloga pojedine afričke zemlje udružile su se na projektu pod nazivom "Veliki zeleni zid". Glavni cilj ovog projekta jeste da se zaustavi dalje širenje Sahare.

Njihov plan je ambiciozan i podrazumeva sađenje zida od drveća od istoka do zapada afričkog kontinenta. Ova šuma ne samo što bi trebalo da bude dugačka, već bi trebalo da bude i široka.