Državna duma Ruske Federacije usvojila je zakon o federalnom budžetu za period od 2027. do 2029. godine, kojim se vojna potrošnja podiže na novi istorijski rekord još od vremena Sovjetskog Saveza, dok se istovremeno smanjuju izdvajanja za ključne civilne potrebe građana, prenosi The Moscow Times. Čini se da je Kremlj pronašao jedinstvenu formulu ekonomskog prosperiteta: u zemlji u kojoj su tenkovi i rakete postali jedini prioritet, građani će morati da se zadovolje moralnom satisfakcijom umesto kvalitetnijeg zdravstva, toplih radijatora i redovno usklađenih penzija.
Prema usvojenom dokumentu, ruska vlada će već naredne godine svaku treću rublju iz državne kase — tačnije 35 odsto ukupnog budžeta — usmeriti direktno na vojsku i nabavku naoružanja. Stavka „nacionalna odbrana”, koja u zvaničnom rečniku Moskve već godinama služi kao eufemizam za finansiranje agresije na Ukrajinu, beleži skok od čak 32 odsto, rastući sa ovogodišnjih 12,9 biliona rubalja na astronomskih 17,1 bilion rubalja u narednoj godini.
Kako bi unutrašnji mir ostao jednako čvrst kao i linija fronta, ne štedi se ni na aparatu sile: izdaci u okviru stavke „nacionalna bezbednost” rastu za 7,6 odsto i dostižu 4,6 biliona rubalja. Kada se podvuče crta, vojska i bezbednosne strukture zajedno će „pojesti” čak 44 odsto celokupnog ruskog budžeta, odnosno 21,3 biliona rubalja — impresivan pokazatelj toga koliko košta održavanje ratne mašinerije i spoljnopolitičkih ambicija Moskve.
Sa druge strane, ceh ovakvog strateškog opredeljenja platiće obični građani i realni sektor, kojima su vlasti namenile politiku stezanja kaiša. Sredstva za podršku nacionalnoj ekonomiji smanjuju se za tri odsto, na 4,62 biliona rubalja, dok će sistem stambeno-komunalnih usluga — inače već opterećen učestalim havarijama širom zemlje — ostati bez osam odsto sredstava i spasti na 1,83 biliona rubalja.
U duhu brige za najstarije i najugroženije, budžet predviđa i smanjenje izdvajanja za zdravstvo za tri odsto (na 1,81 bilion rubalja), kao i rezanje sredstava za socijalnu podršku stanovništvu za šest odsto, na 6,65 biliona rubalja, što obuhvata i transfere Socijalnom fondu Ruske Federacije za isplatu penzija. Tako usvojeni budžet za period 2027–2029. godine ostaje dosledan sovjetskoj tradiciji u kojoj je država imala dovoljno sredstava za svaku granatu, dok su standard i svakodnevni život sopstvenog stanovništva uredno svrstani u rubriku prihvatljivih gubitaka.
Kako bi unutrašnji mir ostao jednako čvrst kao i linija fronta, ne štedi se ni na aparatu sile: izdaci u okviru stavke „nacionalna bezbednost” rastu za 7,6 odsto i dostižu 4,6 biliona rubalja. Kada se podvuče crta, vojska i bezbednosne strukture zajedno će „pojesti” čak 44 odsto celokupnog ruskog budžeta, odnosno 21,3 biliona rubalja — impresivan pokazatelj toga koliko košta održavanje ratne mašinerije i spoljnopolitičkih ambicija Moskve.
Sa druge strane, ceh ovakvog strateškog opredeljenja platiće obični građani i realni sektor, kojima su vlasti namenile politiku stezanja kaiša. Sredstva za podršku nacionalnoj ekonomiji smanjuju se za tri odsto, na 4,62 biliona rubalja, dok će sistem stambeno-komunalnih usluga — inače već opterećen učestalim havarijama širom zemlje — ostati bez osam odsto sredstava i spasti na 1,83 biliona rubalja.
U duhu brige za najstarije i najugroženije, budžet predviđa i smanjenje izdvajanja za zdravstvo za tri odsto (na 1,81 bilion rubalja), kao i rezanje sredstava za socijalnu podršku stanovništvu za šest odsto, na 6,65 biliona rubalja, što obuhvata i transfere Socijalnom fondu Ruske Federacije za isplatu penzija. Tako usvojeni budžet za period 2027–2029. godine ostaje dosledan sovjetskoj tradiciji u kojoj je država imala dovoljno sredstava za svaku granatu, dok su standard i svakodnevni život sopstvenog stanovništva uredno svrstani u rubriku prihvatljivih gubitaka.
Autor: Dubravka Bošković