Srbija ima zakon o restituciji, ali upravo tamo gde se nalazi najveći broj srpskih svetinja — na Kosovu i Metohiji — taj zakon nikada nije sproveden.
Predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev pokrenuo je inicijativu da Narodna skupština Srbije usvoji deklaraciju o povraćaju celokupne imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi na Kosovu i Metohiji, ističući da je reč o pitanju istorijske pravde, duhovnog opstanka i poštovanja međunarodnog prava.
„Kosovo i Metohija nisu samo teritorija. To je duhovna mreža srpskih svetinja. Na prostoru od oko 10.887 kvadratnih kilometara nalazi se više od 1.300 srpskih pravoslavnih crkava, manastira, isposnica i duhovnih lokaliteta. To znači da se u proseku na svakih osam miliona kvadratnih metara nalazi jedna srpska svetinja“, izjavio je Đurđev.
On je dodao da karta srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji podseća na vedro noćno nebo ispunjeno zvezdama.
„Kada pogledate kartu Kosova i Metohije, ona izgleda kao zvezdano nebo. Toliko je gusto isprepletena mreža srpskih crkava i manastira na tom prostoru. Zato se može reći da na Kosovu i Metohiji gotovo da nema koraka bez srpske svetinje“, naglasio je on.
Đurđev je podsetio da su neki od najznačajnijih spomenika srpske duhovnosti i kulture upravo na Kosovu i Metohiji.
„Manastiri Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška nisu samo verski objekti. Oni su temelji srpske državnosti, pismenosti i kulture i deo su svetske kulturne baštine“, rekao je predsednik Srpske lige.
On je istakao da postoji i snažan međunarodno-pravni osnov za zaštitu imovine Srpske pravoslavne crkve.
„Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojena 10. juna 1999. godine jasno potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije nad Kosovom i Metohijom. Ta rezolucija je obavezujući akt međunarodnog prava“, naglasio je Đurđev.
Prema njegovim rečima, taj dokument ima i direktne pravne posledice kada je reč o imovini.
„Rezolucija 1244 nije ukinula suverenitet Srbije niti vlasnički pravni poredak na Kosovu i Metohiji. Uvedena je privremena međunarodna administracija, ali ona nije dobila pravo da trajno menja vlasničke odnose“, objasnio je on.
Iz toga, kako je dodao, proizlazi važan pravni zaključak.
„Nijedna institucija nastala posle 1999. godine nema legitimitet da trajno menja vlasništvo nad zemljištem, manastirskim posedima, šumama, infrastrukturom ili kulturnim nasleđem na Kosovu i Metohiji. Sve takve odluke mogu biti samo privremene administrativne mere“, poručio je Đurđev.
On je naglasio da to znači da imovina Srpske pravoslavne crkve nije mogla pravno prestati da postoji.
„Ona je mogla biti uzurpirana ili stavljena pod privremenu upravu, ali nije mogla biti trajno oduzeta bez kršenja međunarodnog prava“, rekao je on.
Predsednik Srpske lige podsetio je i na istorijski argument koji, kako je naveo, govori sam za sebe.
„Sam naziv Metohija potiče od grčke reči ‘metoh’, koja znači manastirski posed. To nije politička poruka, već istorijsko-pravna činjenica. Taj naziv svedoči da je veliki deo tog prostora vekovima bio zemlja srpskih manastira“, istakao je Đurđev.
On je dodao da su ta prava dokumentovana u brojnim poveljama srpskih vladara.
„Povelje vladara kao što su Stefan Nemanja, Stefan Dečanski i car Dušan predstavljaju pravne akte srednjovekovne srpske države. U njima su manastirima dodeljivana sela, polja, šume, rudnici i drugi posedi. Manastir Visoki Dečani, na primer, ima povelju iz XIV veka u kojoj je popisano više desetina sela koja su pripadala manastiru“, naveo je on.
Prema njegovim rečima, ti dokumenti predstavljaju svojevrsni srednjovekovni katastar imovine.
Đurđev je podsetio da je Srbija nakon pada komunizma usvojila Zakon o restituciji i započela proces vraćanja oduzete imovine.
„Ali upravo na Kosovu i Metohiji, gde se nalazi najveći broj srpskih svetinja, taj proces nikada nije sproveden. To je istorijska nepravda koju država mora da ispravi“, naglasio je on.
On je podsetio i da su sve države istočne i centralne Evrope koje su pristupile Evropskoj uniji morale da reše pitanje restitucije crkvene imovine.
„Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska i druge zemlje vratile su imovinu crkvama nakon pada komunizma. To je jedan od osnovnih standarda pravne države“, rekao je Đurđev.
Predsednik Srpske lige naglasio je da pitanje imovine Srpske pravoslavne crkve ne zavisi od vlasti u Prištini.
„Sudbina srpskih svetinja ne zavisi od takozvane države Kosovo niti od ljudi koji su nekada nosili maskirne uniforme, a danas glume političare. Sudbina srpskih svetinja zavisi od međunarodno priznate države Srbije, njene Narodne skupštine i njene vlade“, poručio je on.
On je pozvao državne institucije da pokrenu institucionalni proces.
„Povraćaj imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi na Kosovu i Metohiji nije administrativno pitanje. To je pitanje istorijske pravde, poštovanja međunarodnog prava i očuvanja duhovnog identiteta srpskog naroda“, zaključio je predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev.