AKTUELNO

Američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner sastali su se u Kijevu sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, a glavna poruka Vašingtona bila je jasna – pregovori sa Rusijom treba ponovo da se pokrenu i da se pokuša postići diplomatski proboj pre početka zime.

Vitkof je Zelenskom poručio da je cilj njegove misije "da okupi rusku i ukrajinsku stranu i smanji razlike" kako bi se došlo do dogovora koji bi okončao rat, prenosi Axios.

- Došli smo u Kijev da ponovo pokrenemo pregovarački točak. Imamo dobar osećaj u vezi sa onim što smo do sada postigli i radujemo se nastavku - rekao je, prema izvoru upoznatom sa razgovorima.

Kušner je tom prilikom preneo širu viziju administracije

Donalda Trampa. Američki predsednik, rekao je, ne želi samo da zaustavi trenutne borbe, već i da stvori okvir za „sveobuhvatan i trajan mir“. To bi uključivalo dugoročne bezbednosne garancije, obnovu Ukrajine i političke aranžmane koji bi trebalo da spreče ponovno izbijanje sukoba.

Ograničeno primirje između Moskve i Kijeva

Američki izaslanici su u Kijev stigli nakon razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Nakon tog sastanka Moskva i Kijev su pristali da privremeno obustave napade na glavne gradove druge strane.

Radi se, međutim, o veoma ograničenom dogovoru koji ne predstavlja opšte primirje. Najteža pitanja zbog kojih su prethodni pokušaji pregovora propali i dalje su na stolu.

Moskva traži teritorijalne ustupke od Ukrajine i odustajanje Kijeva od težnje ka članstvu u NATO-u. Ukrajina takve uslove ne prihvata. Upravo je pitanje teritorije i dalje jedna od najvećih prepreka postizanju mirovnog sporazuma.

Zašto Vašingtonu gori pod nogama?

Američki pritisak da se napredak postigne pre zime nije slučajan.

Zimski uslovi tradicionalno otežavaju vojne operacije, dodatno opterećuju logistiku i povećavaju rizike za civile. Istovremeno, energetska infrastruktura postaje posebno ranjiva, što je poslednjih godina jedan od ključnih elemenata ruskog pritiska na Ukrajinu.

Eventualni dogovor pre zime mogao bi zato imati ogroman humanitarni i vojni značaj – od smanjenja broja napada i civilnih žrtava do stabilizacije snabdevanja energijom. Otvorio bi se i prostor za razgovore o bezbednosnim garancijama, razmeni zarobljenika i obnovi zemlje.

Za sada, međutim, najvažniji rezultat američke misije ostaje samo ograničeno smirivanje sukoba oko dve prestonice.

Autor: S.M.