Stres i srce su tesno povezani. Saznajte kako kortizol podiže pritisak, zašto ashwagandha i koenzim Q10 pomažu i kada treba posetiti lekara.
Kako stres stiže do srca
Novembar u Srbiji ume da bude težak mesec: računi, obaveze,skraćeni dani i malo sunca. Svako od nas zna onaj osećaj kada srce zakuca brže predsastanak, kada nas saobraćaj izbaci iz takta ili kada nas vest iznenadi. Kratke reakcije nastres su normalne i prolazne, ali problem nastaje kada se ponavljaju svakog dana, na putudo posla, u redu u prodavnici ili pred ispitom deteta. Telo tada živi u stalnom ubrzanju, asrce plaća račun.
Kada je telo pod stresom, nadbubrežne žlezde luče kortizol i adrenalin. Oni podižu krvnipritisak i ubrzavaju rad srca, što je korisno kada bežite od opasnosti, ali štetno kada seponavlja svakog dana, godinama. Priroda je stres gradila za trenutke opasnosti, ne zasvakodnevicu: hormon koji vas spašava od divlje životinje ne treba vam da bi preživeligužvu u saobraćaju. Zato se telo vremenom istroši, a krvni sudovi ostanu zategnuti.
Hroničan stres znači da su pritisak i puls stalno malo viši nego što treba, a krvni sudovi zategnuti. Vremenom to povećava rizik od visokog pritiska, aritmija i drugih srčanih problema, a srčano zdravlje trpi i pre nego što primetite prve simptome. I san trpi, a loš san podiže pritisak već sledećeg jutra. Tako se začarani krug zatvara: stres kvari san, a nespavanje pojačava stres. Istraživanja pokazuju da ljudi koji godinama žive pod stalnom napetošću češće završavaju kod kardiologa. Zato veza između stresa i srca nije samo fraza, ona je svakodnevna realnost. Dobra vest je da se ovaj krug može preseći: redovno merenje pritiska, malokretanja i svesno opuštanje vraćaju brojeve bliže normali brže nego što se misli.
Kortizol iz svakodnevnog života
Ne morate da imate dramatičan stres da biste osetili posledice. Dovoljne su godine buđenja uz telefon, večeri uz rokove i vikendi koji liče na radne dane. Kada se dan završi uz iste misli kojima je i počeo, kada se i odmor pretvori u pregledanje poruka, telo nikadane dobije pravi predah. Upravo takav, tihi, svakodnevni stres najčešće se podmeće srcu. Telo ne razlikuje opasnost iz prirode od roka na poslu. Za njega je svaka pretnja ista, paostaje u stanju pripravnosti koje stručnjaci zovu “bori se ili beži”, a kortizol u krvi ostaje povišen. U stanju pripravnosti krv odlazi u mišiće, a probava i imunitet rade usporeno, pase umor i tegobe sa stomakom javljaju zajedno sa pritiskom. Sve to su znaci istog stanja,koje se može smiriti. Zato je prvi korak prepoznavanje sopstvenih signala: napetost u ramenima, stisnuta vilica, nemiran san, osećaj da srce preskače. Kada ih primetite, možete da reagujete pre nego što problem postane veći. I zapišite kada se javljaju: posle ručka, uveče pred spavanje ilibaš ujutru. Uzorak vam odmah kaže šta da promenite, a ponekad je dovoljno samo da se sačeka deset minuta pre nego što se odgovori na poruku.
Šta možete da uradite već danas
Dvadeset minuta šetnje dnevno, disanje iz stomaka i redovan san su osnova koju nijednakapsula ne može da zameni. Međutim, ako vam napetost ne popušta, ashwagandha KSM66 za podršku telu pod stresom je adaptogen koji pomaže telu da bolje podnese stres ismanji nivo kortizola. Šetnja od dvadeset minuta posle ručka spušta pritisak i smiruje misli,a disanje iz stomaka radi i u trenutku kada se sve zgužva: četiri sekunde udah, šestsekundi izdah. Pokušajte to sledeći put u redu ili u saobraćaju. Za periode pojačane nervoze, Tensilen za smirenje može da pomogne da se smirite bezpospanosti, dok koenzim Q10 phospholipid za podršku srcu podržava rad srčanog mišića,koji pod stresom radi više. Koenzim Q10 je posebno zanimljiv posle pedesete godine, jer ga telo sa godinama sve manje proizvodi. Obratite pažnju i na magnezijum, koji pomaže i srcu i nervima, a zimi ga često nedostaje. Ishrana bogata zelenišem, semenjkama i bananama pokriva deo potreba za magnezijumom, a kafa i alkohol ga troše, pa ih zimi vredi smanjiti.
Kada je vreme za lekara
Bol u grudima, osećaj da srce preskače, nesvestica i nedostatak vazduha nisu stvar začekanje. Ako se ovi simptomi jave, odmah se javite lekaru, bez obzira na godine. I ako sejavljaju samo pri naporu, ili baš u miru, svaki od ovih znakova zaslužuje proveru istogdana. Uz konsultaciju sa lekarom, redovno merenje pritiska i kontrola krvi daće vam pravu sliku otome koliko vaše srce zaista trpi. Ponekad je dovoljno da se brojevi vide da bi sepromenila navika. Pritisak se meri u miru, posle pet minuta sedenja, a vrednosti iznad 140sa 90 zaslužuju razgovor sa lekarom. Srce je najvredniji mišić u telu, a najviše ga trošimo kada smo pod stresom.
ČESTA PITANJA
Kako stres utiče na krvni pritisak?
Kortizol i adrenalin podižu pritisak i ubrzavaju puls. Ako se stres ponavlja svakog dana,pritisak ostaje povišen, što vremenom opterećuje srce.
Da li ashwagandha zaista smanjuje stres?
Studije pokazuju da ashwagandha može da smanji nivo kortizola i osećaj napetosti. Uzkonsultaciju sa lekarom, može biti koristan dodatak rutini.
Kada bol u grudima zahteva hitnu pomoć?
Uvek. Bol u grudima, osećaj da srce preskače ili nedostatak vazduha nisu za čekanje,odmah se javite lekaru.
Autor: S.Paunović