Lideri država članica Evropske unije upozoriće na predstojećem samitu EU – Zapadni Balkan 25. novembra u Briselu da izostanak normalizacije odnosa Beograda i Prištine i dalje koči obe strane na njihovom evropskom putu, navodi se u Nacrtu deklaracije u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
U dokumentu se ističe da je puna primena svih dogovora postignutih u dijalogu uz posredovanje EU neophodna, uz napomenu da je podrška u okviru Instrumenta za reforme i rast (Plan rasta) direktno uslovljena konstruktivnim angažovanjem i merljivim napretkom u normalizaciji odnosa.
Ključne poruke Nacrta deklaracije:
Evropska perspektiva i geopolitički kontekst: Lideri EU će ponoviti punu i nedvosmislenu posvećenost članstvu Zapadnog Balkana u Uniji, uz ocenu da je proširenje geostrateška investicija u mir, bezbednost i stabilnost, posebno u svetlu nestabilne globalne situacije, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku.
Osuda ratnih zločina i revizionizma: U dokumentu se ponovo naglašava da su svako veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam u suprotnosti sa temeljnim evropskim vrednostima, uz poziv na poštovanje presuda sudova i rešavanje preostalih slučajeva nestalih lica.
Spoljna politika i sankcije: Poseban deo deklaracije posvećen je usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje sankcija i sprečavanje njihovog zaobilaženja, pri čemu će oni koji su se uskladiti biti pohvaljeni, a ostali pozvani da učine isto.
Poziv na reforme: Od zemalja regiona zatražiće se ubrzanje odlučnih reformi, dok će istovremeno biti naglašeno da i sama Evropska unija mora da sprovede sopstvene pripreme za proširenje.
Samit u Briselu uslediće nakon prethodnog skupa održanog 5. juna 2026. godine u Tivtu, a mediji prenose da bi ovo mogao biti i poslednji samit u ovom formatu na kojem Crna Gora učestvuje isključivo kao država kandidat.
Autor: D.S.