Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas poručila je po dolasku na sednicu Saveta za spoljne poslove (FAC) u Briselu da su maksimalistički zahtevi koje Rusija iznosi u pregovorima o Ukrajini samo izgovor za nastavak rata, najavljujući da će šefovi diplomatija država članica EU razmatrati sopstvenu listu maksimalnih zahteva kao odgovor Moskvi.
Kalas je istakla da trenutni ruski zahtevi predstavljaju nastavak iste matrice iz 2021. godine, kada je Moskva iznela spisak ultimatuma kao povod za invaziju, dodajući da Evropska unija mora ostati trezvena i pre bilo kakvih suštinskih razgovora o miru ili bezbednosnoj arhitekturi insistirati na momentalnom prekidu vatre. Prema njenim rečima, umesto spremnosti za mir, Rusija sprovodi eskalaciju napada na vozove, mostove i energetsku infrastrukturu kako bi civilnom stanovništvu nanela što veću patnju i primorala Ukrajinu na kapitulaciju uoči teške zime.
Odgovarajući na pitanja novinara o diplomatskom formatu za pregovore o Ukrajini, koji su evropski lideri usaglasili u petak nakon signala iz Vašingtona da će Evropljani biti uključeni u narednu rundu razgovora, Kalas je navela da će nastaviti da oblikuje suštinu evropske pozicije kroz mesečne sastanke ministara spoljnih poslova i stručne kapacitete Evropske službe za spoljne poslove (EEAS). Evropski pregovarački tim, koji obuhvata institucije EU i pet evropskih država iz takozvane „Koalicije voljnih” — Francusku, Nemačku, Italiju, Poljsku i Ujedinjeno Kraljevstvo — ima zadatak da obezbedi jedinstven glas Evrope u diplomatskim naporima. Kalas je odbacila ruske tvrdnje da Evropa nije ponudila nikakve ustupke, ocenjujući da Moskva po ustaljenom obrascu pokušava da preokrene uloge i nametne narativ u kojem žrtva i njeni saveznici treba da nude ustupke agresoru. Ona je naglasila da Evropska unija poseduje snažne poluge pritiska u vidu sankcija i zamrznute ruske imovine, te da ne sme napraviti nijedan korak bez dobijanja konkretnih ustupaka zauzvrat — uključujući povlačenje ruskih trupa sa svih okupiranih teritorija, poput Gruzije i Moldavije, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija. Komentarišući rasprave o novoj bezbednosnoj arhitekturi sa Rusijom, šefica evropske diplomatije podsetila je da bezbednosni okvir već postoji kroz Završni akt iz Helsinkija i Budimpeštanski memorandum, ali da je problem u tome što ih Moskva ne poštuje.
Na dnevnom redu današnjeg zasedanja u Briselu nalazi se i predlog da Evropska unija podigne odnose sa Sirijom na nivo koji ima sa drugim mediteranskim partnerima. Kalas je objasnila da je Siriji, u kojoj je boravila pre mesec dana i lično se uverila u razmere razaranja, neophodna snažna podrška za investicije, izgradnju institucija i sprovođenje reformi kako bi se stvorili bezbedni i održivi uslovi za povratak sirijskih izbeglica iz Evrope. Stabilnost Sirije, prema njenim rečima, predstavlja zajednički interes i Brisela i čitavog regiona, uz ocenu da je pozitivno to što je Damask uspeo da ostane po strani od aktuelnih regionalnih sukoba.
Pored redovnog zasedanja Saveta za spoljne poslove, u Briselu se danas održava i ministarski sastanak posvećen Centralnoj Aziji, Crnom moru i Južnom Kavkazu, na kojem će fokus biti na bezbednosti Crnog mora nakon napada zabeleženih tokom proteklog vikenda, kao i na unapređenju povezanosti i diversifikaciji energetskih izvora, trgovinskih ruta i lanaca snabdevanja. Komentarišući odluku vladajuće partije u Gruziji („Gruzijski san”) da ne učestvuje na tom sastanku zbog nezadovoljstva nivoom zastupljenosti, Kalas je poručila da uprkos izostanku pojedinih aktera veliki broj ministara prisustvuje skupu i da će Brisel nastaviti da radi na konkretnim rezultatima. Najavljena je i Konferencija o razminiranju Ukrajine, čiji je cilj razmena ukrajinskih iskustava i znanja sa drugim delovima sveta suočenim sa minskim poljima.
Kalas se osvrnula i na američke sankcije uvedene protiv Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u oktobru, ističući da Evropska unija tokom aktuelnog šestomesečnog perioda radi na operativnim alternativama kako bi sud nastavio nesmetano da funkcioniše i obezbedio odgovornost za ratne zločine širom sveta. Ona je dodala da Brisel istovremeno nastoji da ubedi Vašington da su argumenti protiv MKS-a neosnovani, dok evropski Blokirajući statut (Blocking Statute) ostaje u paketu instrumenata EU kao krajnja mera ukoliko diplomatska i tehnička rešenja ne daju rezultat.